AKTUELNOSTI
SLOVOM O SLOVO - TRAGOVIMA BOSANSKE PISMENOSTI
Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", u saradnji s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu i Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti, upriličili su zanimljivu izložbu, pod nazivom "Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti".
Riječ je o dokumentarnoj izložbi o historiji pismenosti na bosanskom jeziku, od srednjeg vijeka, do naših vremena.
Nesporno da je i na ovaj način potvrđena duga tradicija bosanskog jezika!
Za one, koji na sve načine i dalje pokušavaju da minimiziraju historiju i razvoj i značaj bosanskog jezika na našim prostorima, imamo uvijek istu poruku: nama muštuluk, jer – dokazano je da začeci pismenosti na bosanskom jeziku potiču još iz srednjeg vijeka.
Pominju se i pismo glagoljica i njene različite varijante, a potom i posebna varijanta stare ćirilice, takozvane zapadne ćirilice bosanskog tipa.
Jednom riječju, sva ta pisma svjedoče slojevitosti historije bosanskog jezika i pismenosti.
Za ovogodišnji osmi septembar, Međunarodni dan pismenosti, organiziraće se javno predavanje o temi “Bosanska pismenost- u pismenosti svijeta”, čime će se povezati Dan bosanske i Međunarodne pismenosti.
Izložba, na kojoj će biti predstavljeni stari glagoljični, kao i ostali tekstovi iz srednjovjekovnog perioda, kao i arebike, koja je jako bogata, obići će, nakon Sarajeva, i ostale bosansko-hercegovačke gradove, kao i region. Biće to prilika da se promoviraju svijest o bosanskom jeziku i naš jezik u cjelini. Uz to biće predstavljeni i spomenici – dokumenti, koji su izrasli na savremenoj ćirilici i latinici.
I na ovaj način potvrđeno je da su, u našoj domovini, u prošlosti različiti narodi, govorili i pisali na različitim jezicima, koji su na naše prostore pristigli kroz burne osvajačke pohode.
U vremenima koja su pred nama stoji i obaveza naučnih krugova da nastave sa izučavanjem bosanske pisane baštine i tradicije, kao i bosanske jezičke prošlosti uopšte.
Samo tako moguće je nastaviti naučne aktivnosti na istraživanju našeg maternjeg jezika i njegove kulturne i historijske utemeljenosti.
Pripremio Velid Džindo