PRIRODNE POJAVE I FENOMENI

Dragi naši najmlađi, a potom i vi, malo i puno stariji čitaoci, okupljeni u i oko aplikacije ABC Djeca, korak po korak i dođosmo evo do, nadamo se,  zanimljive oblasti, koja se zove prirodne pojave i fenomeni.

Šta su zapravo prirodni fenomeni, pitamo se evo danima, ako ne čak i noćima?

Pa, to su, najkraće rečeno, procesi koji se događaju na nebesima, u galaksijama, ali i u prirodi  redovno ili povremeno, da kažem - slučajnom periodičnošću.  Stručnjaci za ovu oblast kažu  da oni mogu biti postepeni, pomalo i neprimjetni, kao što su, recimo, formiranje tla ili katastrofalni, poput uragana ili udara velikog meteorita. Prirodni fenomeni se dešavaju neredovno i iza mnogih njih najčešće ostaje pustoš. 

Velim vam - vjetar je prirodni fenomen. U nekim slučajevima biva i katastrofalan, kada se razvije u uragan. Stanovnici majke Zemlje često se pozivaju na različite vrste prirodnih fenomena. Izvan Zemljine atmosfere ti fenomeni se nazivaju astronomskim i mogu uticati na našu planetu. Prirodni fenomeni dešavaju se i izvan Zemljine atmosfere. Ključaju posvuda, oko nas. Od Univerzuma, do galaksija, zvijezda, planeta, kometa, meteora i meteorita. Stižu i do takozvanih “crnih rupa”, supernove, sunčevog zračenja i diljem gravitacije u cjelini.

Kada priđu bliže Zemlji, trenje ih čini užarenim, pa iza njih ostaje svjetlosni trag. Ako padnu na površinu Zemlje, onda ih zovu meteoritima, a kada su promjera većeg od pedeset metara, tada ih nazivaju kometama. A ako se, ne daj Bože, sudare sa našom planetom, izazivaju katastrofalne posljedice!

Kiše su, van svake sumnje,  meteorološki fenomen koji je relevantan u svakodnevnom životu ljudi, poput bujica, koje uzrokuju velike  poplave. Pa, onda, tu su i prirodne katastrofe, kao što su nadolaženje plime, isparavanje vode i erozija zemlje, kao i takozvana “sjeverna svjetla”. 

I duga je svojevrsni  fenomen. 

Starogrčki filozof Aristotel je tvrdio da  obična bijela svjetlost spada u najljepše pojave u prirodi! Riječ je o optičkoj i meteorološkoj pojavi koja nastaje kada sunčeva svjetlost, u atmosferi, obasja sitne kapljice vode. Vjerovatno ste i sami, nakon kiše, nebrojeno puta, i sa uživanjem, pratili utrku svih ovih boja: crvene, ljubičaste, narandžaste, žute, zelene i plave boje… Duga se, po Aristotelu, prelama u različitim bojama, koje se tada javljaju, stvaraju jednu prugastu traku i svaka od njih postupno prelazi u narednu. Ta se traka zove spektar. Ova prirodna pojava je jedan veliki skup različitih boja, koji se pojavljuje sa prelamanjem sunčeve svjetlosti kroz kišne kapi. Vidi se za vrijeme padanja kiše i istovremeno sijanja sunca!? Ne znam da li ste primjetili da se duga vidi samo rano ujutro ili kasno popodne?! Praznovjerci  su ovu pojavu smatrali lošim znakom, misleći  da se ljudske duše, uz pomoć duge, penju na nebo i da će, kad se ona pojavi na nebu, neko u porodici ili komšiluku umrijeti.

Svjetski istoričari tvrde da na svijetu postoji dvanaest različitih vrsta duge. Razlike se ogledaju od ugla Sunca i vremenskih uslova, do veličine i pozicije kapljica vode u vazduhu.  Duge formiraju čitav krug boja, ali, mi, sa zemlje, vidimo samo poznati oblik luka. Zbog prelamanja svjetlosti, koje uzrokuju dugu, dvoje ljudi ne mogu da vide istu pojavu duge, budući da svjetlost putuje pod neznatno drugačijim uglovima do njihovih očiju.

Najduže je na svijetu trajala duga koja je primjećena iznad Šefilda, u Velikoj Britaniji. Trajala je od 9, do 15 sati i desila se  14. marta 1994. godine.

Sve do sedamnaestog stoljeća niko nije javno objelodanio kako zapravo nastaje i od čega je stvorena ta prelijepa post - kišna “ljepotica” duga! Legendarni grčki pjesnik Homer, koji je živio krajem osmog stoljeća prije naše ere, bio je slijepi stvaralac. Ispjevao je čuvene antičke epove Ilijadu i Odiseju. Eh, drug Homer je izjavio jednom prilikom da se duga sastoji samo od jedne boje: ljubičaste. 

Kasnije su naučnici demantovali gospodina Homera i nabrojali više boja. Homerov komšija Ksenofan je smatrao da se duga sastoji od tri boje: ljubičaste, žuto-zelene i crvene. I on je završio na popravnom – iz predmeta duga!  U telegramu, upućenom autoru Ilijade i Odiseje, ali i Ksenofanu,  zapisali su i ovo, citiramo: “Oprostite obojica, dragi  Homere, dragi Ksenofane…Obojica ste samo ljudi, i, ako ćemo pošteno – i vi  imate pravo na greške”, zatvoren citat! Nekoliko dana kasnije i Homer i  Ksenofan su se slatko nasmijali i zamolili svoje jarane naučnike da svrate đahkad i kod njih na bosansku kahvu, naglasivši – “našu visočku “zelenu džezvu”! 

Koju godinu kasnije, u periodu renesanse, shvatanje duge se proširilo na četiri boje: crvenu, plavu, zelenu i žutu! I tako je bilo sve do 1666. godine kada je Isak Njutn kazao da se duga sastoji od sedam boja i zamolio kolege naučnike da stave tačku na tu priču. I bi tako…Nakon gospodina Njutna, više niko od naučnika nije  širio ovu priču o broju boja koje krase dugu.

Očito, svi ćemo mi izgleda morati na popravni iz predmeta “DUGA”…

Prirodni fenomeni ostavljaju na svim ljudima, u svim vremenima i na svim prostorima, bolne, ali i  umilne otiske vremena u kojem oni žive. Štetne pojave proizvode prirodne katastrofe kao što su zemljotresi, epidemije, pandemije, crvena plima i druge. 

Prirodne katastrofe su fenomeni koji utiču na normalne prirodne cikluse. Njihova klasifikacija je identična utvrđenim redovima prirodnih pojava, ali ona naglašava i negativne učinke, koji mogu prouzrokovati razorne posljedice.

Potresi ili zemljotresi su procesi oslobađanja kinetičke energije, na nekom nebeskom tijelu. Događaju se u Zemljinoj litosferi ili neposredno ispod, u sljedećem sloju, takozvanoj astenosferi i plaštu, koji čini većinu zemljine mase…Kod većine zemljotresa seizmička energija je proporcionalna ukupnoj kinetičkoj energiji. Zemljotresi mogu biti prirodni, oni koji su nastali  usljed djelovanja sila prirode, ili vještački izazvani aktivnošću čovjeka, npr. detonacijom eksplozivnih sredstava, tvrde stručnjaci. Uzroci potresa na drugim nebeskim tijelima ne moraju biti istog porijekla, kao ovi na Zemlji. Stoga je i sa stanovišta fizike opravdano izraz zemljotres koristiti isključivo za Zemlju, a potres za sva nebeska tijela. Astro seizmologija se zove nauka koja se bavi izučavanjem zemljotresa i srodnih procesa.  U Sunčevom sistemu potrese uzrokuju hemijske reakcije  kod gasovitih nebeskih tijela.

Meteorološke pojave se takođe često javljaju  u atmosferi i u okruženju. Riječ je o vjetrovima, oborinama, poput kiše, gradu ili tuči, i snježnim padavinama, te grmljavinskim olujama i uraganima. Među opasne prirodne pojave spadaju učestali ogromni morski valovi, cunamiji i velike i razorne poplave, a njima su uz rame: i lavine, klizišta, zemljotresi, erupcije, “puzanje i slijetanje” zemlje i druge nesreće.

Ne znam da li ste čuli za još jednu prirodnu pojavu? Ona  se zove  miraž, što u prevodu znači: “čuditi se”! Riječ je o optičkoj pojavi, koja nastaje zbog loma svjetlosti u atmosferi, kada raslojavanje atmosfere nije jednoliko, pa nastaje totalno odbijanje ili refleksija svjetlosti među različito zagrijanim slojevima atmosfere, što se odražava na takozvano “svijanje zraka svjetlosti”. Zbog toga se planine učine kao da su podignute u visine i odvojene od površine Zemlje i predmeti se vide iskrivljeni, dvostruki i trostruki… I fata morgana se ubraja među pojave miraža! Inače, fatamorgana je optička pojava u atmosferi, koja se može vidjeti  kad je vedro i jako Sunce na asfaltu, tada se u daljini može vidjeti kao da svjetlo titra u zraku! Ova pojava može se često vidjeti i u tropskim krajevima i naročito na obalama Sicilije i Kalabrije, kada je vedro, toplo i mirno. Narodno vjerovanje ovakve pojave  pripisuje čarobnoj moći vile po imenu Morgana, koju Arapi nazivaju sarab, serab ili sirab, što znači opsena!

Imam za vas još jedno teško pitanje: da li ste čuli za “zeleni bljesak”?

Riječ je o optičkoj pojavi u atmosferi, koja nastaje za vrijeme zalaska ili izlaska Sunca lomom svjetlosti na slojevima zraka različite gustoće i traje tek nekoliko sekundi! Ova pojava se može posmatrati na svim zemaljskim dužinama i širinama, ali je za uživanje potrebna bistra atmosfera - bez vode! Zanimljivo je također da je prilikom izlaska i zalaska Sunca njegov gornji rub izrazito zelene, a onaj donji grb - crvene boje!

Za kraj ove naše kraće šetnje kroz svijet prirodnih fenomena, predstavićemo vam samo jedan od ko zna koliko prirodnih fenomena. Zove se plavom rupom. Riječ je o ogromnom udubljenju pod vodom, koje su dobile ime po drugačijoj nijansi boje, kada se posmatra sa visine. Mogu biti duboke stotine metara, a ronioci uglavnom nisu u stanju da ih u potpunosti istraže, a zbog nedostatka kisika uglavnom su prazne – što ih čini poprilično sablasnim!                       

Toliko za sada o dubinama i visinama ove naše šarene planete. Čekamo vas đaci - školarci na istome mjestu – a gdje drugo do pod krovom ABC Djeca Škole.

Pripremio Velid Džindo