SVI SARAJEVSKI MUZEJI
Uz to što su se Sarajevo i Bosna i Hercegovina proslavili organizirajući nezaboravnu Bijelu olimpijadu, 1984. godine, koju je Huan Antonio Samaran, predsjednik tadašnjeg međunarodnog Olimpijskog komiteta nazvao najbolje organiziranim Zimskim olimpijskim igrama u istoriji tog takmičenja, Sarajevo je, po mnogo čemu biser ljepote, suživota i kulture na Starom kontinentu, o čemu Evropa i dan danas snove sniva, a o Balkanu da i ne govorimo.
Uz ostalo, u ovoj državi rodili su se nobelovci Ivo Andrić, u Travniku, i Vladimir Prelog, u Sarajevu. U gradu na Miljacki rodio se i jedini oskarovac sa Balkana i najbolji reditelj svih vremena u zemlji Bosni i Hercegovini Danis Tanović. U našoj domovini, zahvaljujući njenim dobrim Bošnjanima, spašen je znameniti jevrejski dokument, koji svijet pamti kao Sarajevsku Hagadu, koja se decenijama brižljivo čuvala u Zemaljskom muzeju u Sarajevu! Ovaj grad izrodio je “Bosnu”, prvaka Evrope u košarci!
Da, da, dragi čitaoče!
Nažalost, kad je devedesetih prošlog stoljeća fašizam nahrupio sa svih strana, teta Evropa se pravila da ništa ne vidi i ništa ne čuje.
Ali, o tom – po tom…
Danas smo tu, pred vama, poštovani čitaoci, da bismo vas podsjetili na ono što svi vi mahom dobro znate. Osim nobelovaca, režisera i režiserki, košarkaša, glumica i glumaca…Sarajevo i Bosna i Hercegovina izrodili su znamenite slikare, nogometaše i druge profesionalce svjetskog kalibra.
Izrodila je – uz ostalo – i dvadesetak muzeja, koji svjedoče o historijskoj misiji naše domovine.
O jednom od njih – Zemaljskom muzeju – najvažnijoj savremenoj naučno - obrazovnoj instituciji u Bosni i Hercegovini, detaljno smo pisali i govorili u jednom od ranijih javljanja, posvećenih 134 rođendanu ovog hrama kulture.
Ne čini li se i vama, cijenjeni čitaoci, da je to previše za jedan polumilionski grad, u kojem su sinoć, 26. avgusta, u velikom derbiju na Grbavici, Željo i Sarajevo igrali neriješeno dva naprema dva!
Međutim, razumljiv je ovoliki broj muzeja, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog činjenice da su ovim gradom, kroz burnu istoriju, marširali Iliri, Romani, Slaveni, Austrougari, Nijemci,Turci i ko zna koje sve još regemente…
U tim i takvim razmišljanjima obreh se nenadano pred Olimpijskim muzejom u Sarajevu, koji je otvoren 8. februara 1984. godine. Muzej je otvoren kako bi se trajno sačuvalo sjećanje na organizaciju jednog od najvećih svjetskih sportskih takmičenja, održanih u našoj domovini i na Balkanu! U Muzeju su pohranjene sve važne dokumentarne postavke o organizaciji, pripremi i realizaciji ZOI '84, te umjetničke kolekcije doniranih umjetničkih djela i Mapa svjetske grafike "Art and Sport", kao i slike i djela brojnih svjetskih i bosansko-hercegovačkih umjetnika, među kojima su bili i Henri Mur, te bosanski umjetnici, poput slavnog slikara Mersada Berbera.
ZEMALJSKI I HISTORIJSKI MUZEJ
Tragove života na području naše domovine možemo naći, uz ostalo, i u Brusa Bezistanu, te Zemaljskom i Historijskom muzeju.
Brusa bezistan smješten je u pomoćnoj zgradi Muzeja Sarajeva, gdje se nalazi stalna postavka “Od prahistorije - do kraja Austorugarskog perioda”. U njemu su izloženi nakit i ostaci grnčarije sa arheoloških neolitskih nalazišta Butmir i Debelo brdo, a dio eksponata sa ovih lokacija pohranjen je i u Zemaljskom muzeju.
Poseban ukras na ulazu u najznačajniju muzejsku državnu instituciju – u Zemaljski muzej - predstavljaju upravo bosanski stećci. Tu je i čarobna slavna Sarajevska Hagada, kao i oko četiri miliona drugih eksponata, koji svjedoče o bogatom kulturnom i prirodnom naslijeđu BiH.
S druge strane, sarajevski istorijski muzej prati be-ha istoriju, kroz brojnu i bogatu građu, dokumente i fotografije, od prvog spominjanja imena Bosna, 949. godine, pa sve do savremenog doba.
Gazi Husrev – begov muzej smješten je u neposrednoj blizini Kuršumli medrese i posvećen je liku i djelu velikog osmanskog upravitelja, Gazi Husrev – bega, u periodu 1480 – 1541. godina. U njegovoj blizini nalazi se i Muzej Gazi Husrev – begove biblioteke, koji posjeduje kolekciju od preko hiljadu i dvjesto eksponata, podijeljenih u šest tematskih cjelina - Islamska kaligrafija, Mjerenje vremena, Ulema, Džamija i tekija, Hadž i Svakodnevni život.
Svrzina kuća odslikava način života bogate muslimanske porodice u osamnaestom i devetnaestom stoljeću. Tada su, naime, kuće bile podijeljene na selamluk - javne prostorije i haremluk - porodični dio.
Uz Svrzinu, Sarajevo baštini i Despića kuću, koja je izložena kao stalna postavka o životu bogate sarajevske srpske porodice, u periodu od sedamnaestog, do dvadesetog stoljeća. Vlasnici ove znamenite kuće poklonili su je Muzeju našeg glavnog grada i u njoj su odigrane prve pozorišne predstave u Sarajevu.
Tu je još jedan poklon Despića rodnom gradu. Riječ je o Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti naše zemlje. Obišli smo i Muzej stare pravoslavne crkve u Sarajevu, koji je jedan od pet najznačajnijih pravoslavnih muzeja u svijetu, koji je izrastao iz crkvene riznice 1889. godine, za što je posebno zaslužan crkveni tutor Jeftan Despić, pripadnik čuvene porodice Despić.
U šetnji šeher Sarajevom, evo nas i u Muzeju Jevreja, u kojem se čuvaju eksponati koji svjedoče o višestoljetnom životu tog naroda na prostorima domovine i velikom doprinosu kojeg su pripadnici ovog naroda dali razvoju zajedničke nam zemlje.
Tu su i muzeji Vijećnice i Sarajevske pivare.Dobro ste čuli – Muzej Sarajevske pivare!
Pivarin se nalazi baš u krugu tvornice piva, a čine ga eksponati iz preko 150 godina duge tradicije ove pivare.
U Muzeju Vijećnice postavljene su stalne izložbe pod naslovom “Sarajevo 1914-2014” i “Vijećnica i još jednom”, koje svjedoče o životu u Sarajevu u proteklih stotinu godina i o gotovo dvadesetogodišnjoj obnovi znamenite Vijećnice, najljepše građevine podignute u Sarajevu tokom austrougarske vladavine.
Najznačajnija galerijska institucija u BiH, Umjetnička galerija BiH, osnovana je 1946. godine. Jezgro početne zbirke činila je kolekcija od šesto eksponata Galerije Zemaljskog muzeja BiH, dok danas kolekcija Umjetničke galerije broji više od šest hiljada eksponata, podijeljenih u nekoliko zbirki.
Period posljednjeg rata i opsade Sarajeva bio je razlogom uspostavljanja novih, tematskih muzeja. Tako je postavljena i Galerija 11/07/95, memorijalna galerija, čiji je cilj sačuvati sjećanje na genocid počinjen u Srebrenici i Podrinju i o 8372 osobe, ubijene 11. jula 1995. godine. Posjetitelji tamo mogu pogledati dokumentarnu i umjetničku interpretaciju tih tragičnih događaja.
Posjetili smo i Muzej Tunel spasa, u kojem su izloženi predmeti korišteni prilikom izgradnje i tokom djelovanja tunela ispod aerodromske piste, koji je bio jedini izlaz iz opkoljenog Sarajeva, od jula 1993., do februara 1996.godine.
Muzej Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike BiH, smješten je u kulama Ploča i Širokac, ostacima utvrđenog Starog grada Vratnika, a pažnju naše javnosti plijeni i Muzej ratnog djetinjstva, koji čine eksponati, koji kazuju zanimljive i potresne priče o tome kako su djeca Sarajeva odrastala u ratnim uvjetima. Iskustva djece, tokom rata u BiH, izazvala su ogromno interesovanje javnosti u našoj zemlji, ali i ostatku svijeta, pa se rodila potreba za osnivanjem Muzeja, u kojem će trajno biti izložene uspomene djece, koja su odrastala u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1996. godine. Muzej je sa radom započeo u januaru 2017. u prostoru nekadašnjeg Društvenog doma Logavina, u Starom Gradu.
Među muzejskim eksponatima nalaze se predmeti poput špic – baletanki, dobijenih na poklon usred rata, napola izgorjele knjige spašene iz sarajevske Vijećnice, konzervi i pakiranja hrane, peći načinjene od oluka, lutaka, ljuljačke na kojoj se jedna djevojčica ljuljala u podrumu.
I tradicionalna gradska lirska pjesma - sevdalinka je, nakon posljednjeg rata, dobila svoj Muzej Art kuća sevdaha. On je smješten u prostoru trgovačkog skladišta iz Osmanskog perioda, a posvećen je našim znamenitim izvođačima sevdalinki. Muzejske zbirke posjeduju neprocjenjivu zbirku umjetničkih djela i bibliotečke i arhivske građe o BiH i susjednim zemljama, a smješten je u modernoj građevini, uz Gazi Husrev-begov hamam, tradicionalno kupatilo iz 16. vijeka, koje danas služi kao izložbeni prostor i mjesto u kojem se organizuju društvena događanja.
Kolekcija Muzeja Ars Aevi takođe uživa ugled jedne od najznačajnijih zbirki savremene umjetnosti u jugoistočnoj Evropi i on je trenutno deponovan u Vijećnicu, gdje će ostati do otvorenja zgrade Muzeja Ars Aevi.
Tu je i Muzej Valter brani Sarajevo, posvećen istoimenom filmu režisera Hajrudina Šibe Krvavca, svjedočanstvu o vođi pokreta otpora nacističkoj okupaciji Sarajeva u Drugom svjetskom ratu Vladimiru Periću, koji je poginuo nekoliko sati prije konačnog oslobođenja grada. U Sarajevu postoji i Muzej optičkih iluzija, najveći te vrste u ovoj regiji. On nudi zabavan i edukativan izlet za sve generacije u fantastični svijet iluzija…
U prostoru starog natkrivenog marketa - Bezistana, kojeg je u srcu Baščaršije 1551. godine podigao veliki vezir, danas je smješten depandans Muzeja Sarajeva, u kojem posjetitelji mogu pogledati stalnu muzejsku postavku.
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine takođe je vrijedan divljenja! Bavi se prikupljanjem, čuvanjem i prezentacijom građe iz historije, književnosti i pozorišne umjetnosti u BiH. Smješten je u srcu Sarajeva, u staroj porodičnoj kući, izgrađenoj sredinom 19. stoljeća, kulturno-historijskom spomeniku prve kategorije. Kolekcija ovog Muzeja raspoređena je u 67 književnih i 17 pozorišnih zbirki, u kojima se nalazi više od dvadeset hiljada eksponata.
Najbrojniji predmeti su radovi domaćih i stranih slikara. U Muzeju se čuva i nekoliko rukopisnih i štampanih crkvenih knjiga velike vrijednosti.
U narednim javljanjima nastavićemo ovu priču, kojoj gotovo pa nema kraja.
Na kraju-odmorimo duše čitajući još jednom nezaboravnu Mak Dizdarevu Modru rijeku ! I – uživajmo…
MAK DIZDAR: Mòdrā rijèka
Nìkto nè znā gdjè je òna
Màlo známo àl je znâno
Iza gòre iza dòla
Iza sèdam iza òsam
I jòš hùđē i jòš lùđē
Prèko môrnīh prèko gôrkīh
Prèko glòga prèko dràče
Prèko žège prèko stège
Prèko slútnjē prèko súmnjē
Iza dèvet iza dèset
Tàmo dòlje ispod zèmlje
I ònamo ispod nèba
I jòš dùbljē i jòš jàčē
Iza šútnjē iza tmàče
Gdje pijètlovi nè pjevajū
Gdje se nè znā za glâs ròga
I jòš hùđe i jòš lùđe
Iza ûma iza bòga
Ìma jèdna mòdrā rijèka
Širòka je dubòka je
Stô godīnā širòka je
Tìsuć ljêta dubòka jèst
O duljìni i nè sānjāj
Tmà i tmùša nèprebōlnā
Ìma jèdna mòdrā rijèka
Ìma jèdna mòdrā rijèka
Vàlja nàma prèko rijèke
Pripremio Velid Džindo