SUNCE NA POLA PUTA
Kao rijetko kada, u prohujalom vaktu i zemanu - najveći “luster” na nebesima – naše Sunce - pržilo nas je nemilice i ovog, dvije hiljade i dvadeset i drugog ljeta! Stručnjaci tvrde da najnovije pobješnjele klimatske promjene ostavljaju pravu pustoš - kao nikada, u proteklih pet milijardi godina, koliko ova sjajna zvijezda “stanuje” u kosmosu!
Gorjele su šume i naselja, potapale nas iznenadne kiše, padao grad svih veličina, ujedali dosadni komarci…
Dok smo se izležavali u debeloj hladovini, pod krošnjom ostarjele kruške, pitao me je unuk, šta je, zapravo, Sunce, pa mu ja u žurbi odgovorih kratko: Zvijezda, sa velikim “Z”!
Bi unuku malo, pa nakon nekoliko dana, zagledan u mjesečinu nebesku, ponovno me pita:
- Šta je, dedo, Sunce, osim što je Zvijezda, sa velikim “Z”?
- Drago dijete, Sunce je bilo i ostalo središte i centar svega postojećeg u prostranom i nepreglednom kosmosu, uozbiljio se i ja, kao da govorim pred studentima, na nekom prestižnom svjetskom fakultetu. Rekoh ti da je, prema mišljenju naučnika, životni vijek Sunca deset milijardi godina, što će reći - ostalo je do “fajronta” još samo pet milijardi godina! Treba li ti još koje objašnjenje, mladiću, pitam unuka?
- Ne, veli unuk, zagledan u sjajnu mjesečinu.
Nekoliko dana kasnije šutke smo unuk i ja, dočekivali i ispraćali najsjajniju zvijezdu na nebesima, ovoga puta sa malim “z”. I sve tako, dok nam se ne ukazaše puti za sinje Jadransko more.
Pa kad, koji dan kasnije, naiđosmo kroz Podveležje, “naseljeno” vjetroelektranama, na zadnjem sjedištu, probudi se unuk.
- A šta je sad ovo, dragi dedo, pita me ?
- Vjetroelektrane, sinko.
- A koliko ih imamo kod nas, u Bosni i Hecegovini, nastavlja s propitivanjem unuk?
- Koliko znam – tri, računam poluglasno. Dvije na području Tomislavgrada i ova, koju upravo gledamo ovdje, u Podveležju. Znaš li koliko vrijede? Oko četrsto miliona maraka! Zamisli: godišnje proizvedu električne energije više nego … recimo:
- Stotinu i pedeset malih hidroelektrana, referisah unuku.
- Vrlo zanimljivo, veli mlađahni sagovornik.
-Toliko za danas o vjetroelekranama, mladiću. Kad se vratimo s’ Jadrana, nastavićemo priču o Suncu i njegovim blagodatima, rekoh unuku i od tada, pa sve do povratka u Sarajevo, nismo više pominjali, ni Sunce, ni vjetroelektrane.
Po povratku s’ mora shvatio sam da je vrijeme i prava prilika za nastavak priče, za Aplikaciju ABC Djeca, o ovoj temi mjeseca, ako ne i godina, pa i nadolazećih stoljeća…
SUNCE - KOSMIČKO BLAGO
Od kakvog je materijala stvoreno Sunce, pitaju se mnogi. Svima, naučnici na isti način odgovaraju: Zbog ekstremno visokih temperatura, materija je u obliku plazme. Prečnik Sunca iznosi milion i tristo devedeset i dvije hiljade kilometara. Sunce je veće od Zemlje čak stotinu devet puta!
Čine ga vodik i helij, te nešto malo kisika, ugljika i željeza. Kažu da u jezgri Sunca, svake sekunde, izgori oko četiri milijarde i tristo miliona kilograma vodika, pretvarajući se u helij. Zanimljivo je takođe da je Sunce svjetlije od osamdeset i pet posto zvijezda u Mliječnom putu!
Prema njihovim dosadašnjim istraživanjima i naučnim dostignućima, naučnici tvrde da Sunčeva energija i vjetar mogu zadovoljiti sve energetske potrebe za preživljavanjem na Zemaljskoj kugli!
Dakle, sunčeva energija je kosmičko blago, koje se sve više pretvara u iskoristive prozvode, olakšavajući život čovjeku i njegov opstanak na majci Zemlji.
Sunčev toplovodni i solarni kolektor je dio sunčanog toplovodnog sistema, koji direktno pretvara sunčevu u toplotnu energiju. Najčešće, sistemi za sunčevo grijanje su mahom otvoreni. U njima se voda zagrijava i prolazi direktno kroz kolektor na krovu. Kolektori su popunjeni tekućinom, koja se ne smrzava i može se koristiti kod vanjskih temperature, ispod nula stepeni Celzijusovih. Sunčevi kolektori su izuzetno korisni izvor toplinske energije kod bazenske tehnike, tvrde najpoznatiji poznavaoci ove materije. U zemljama Evropske unije znatno se povećava količina ugrađenih sunčevih sistema za grijanje. Recimo, tokom dvije hiljadite godine instalirano je preko milion kvadratnih metara sunčevih kolektora. Njemačka i Austrija su na čelu država, koje su najviše učinile na tom planu. Plan Unije bio je ugradnja oko stotinu miliona kvadratnih u tom periodu, ali je do dvije hiljade i desete ugrađeno tek osamdeset miliona.
Nažalost, u dvadeset prvom stoljeću povećana je i upotreba takozvane biomase, koja je imala negativan učinak na globalno zagrijavanje.
S’ tim velikim problemom suočilo se kasnije cijelo čovječanstvo !
U ovo naše doba gradi se sve više staklenika, u kojima se uzgajaju voće, povrće svih vrsta i cvijeće.
Zvuči nevjerovatno, ali, prvi staklenici izgrađeni su prije više od petsto godina! Jedan od najvećih svjetskih stakleničkih kompleksa je onaj u Vilkoksu, u Arizoni, pod čijim krovom se godišnje uzgaja preko stotinu hektara rajčica i krastavaca!
Osim ovog načina, sunčeva svjetlost koristi se i za rasvjetu. Za te namjene koriste se fokusirajuća ogledala, koja prate Sunce i sakupljaju njegovu svjetlost. Sunčeve toplinske tehnologije mogu se upotrebiti i za grijanje vode i hlađenje prostora.
Tu su i takozvani solarni grijači vode, koji su nageti prema geografskoj širini, kako bi sakupili što više energije.
Kina, Izrael, SAD, Kanada i Australija su najveći korisnici vruće vode za zagrijavanje suncem. Sunčeva energija koristi se i za preradu kanalizacijskih voda, proizvodnju pitke vode i destilaciju, te za stabilizaciju otpadnih voda. Sve više se sunčeva energija koristi i za takozvane “sunčeve kuhinje”, u kojima se postižu temperature između 450 i 650 stepeni Celzijusovih!
U Indiji se, recimo, postavljaju ogledala čak i za upotrebu solarnih krematorija ! Ogledalo ima površinu pedeset kvadratnih metara i podiže temperature na visokih sedamsto stepeni Celzijusovih! I bazeni za isparavanje soli predstavljaju jednu od najšire primjenjivanih tehnologija upotrebe sunčeve energije.
Sunčeva svjetlost može se pretvoriti u električnu energiju i upotrebom fotonaponskih ćelija, koncentrirajući sunčevu energiju.
I to nije sve. Australija je domaćin natjecanja World Solar Čelendžera, u kojem se sunčeva vozila utrkuju na tri hiljade kilometara dugoj dionici. Neke vrste vozila imaju sunčeve ploče za dodatno napajanje, a brojni stručnjaci planiraju usavršiti rješenje za obilazak svijeta, na - sunčev pogon!
I to još nije sve. Tu su i letovi bespilotnih i letjelica s’ ljudskom posadom, i sve tako - do sunčevih balona i jedrilica!
Očito, obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju iz prirode. Oni se danas sve više obnavljaju i koriste zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. Najčešće se koriste energije vjetra, sunca i vode.
Sunce isporučuje Zemlji petnaest hiljada puta više energije nego što čovječanstvo u sadašnjoj fazi uspijeva potrošiti, ali uprkos tome neki ljudi na Zemlji se i dalje smrzavaju. Stoga se obnovljivi izvori moraju početi bolje iskorištavati.
Na kraju, vraćamo se vjetroelektranama, o kojima smo šire govorili u prvom dijelu ovog teksta.
Prva vjetroelektrana u našoj državi je takozvana Mesihovina, na području Tomislavgrada. Jedna je od najvećih vjetroelektrana na području jugoistočne Evrope!
Funkcionira i Jelovača, druga vjetroelektrana, takođe na području Tomislavgrada, poznata kao najveća privatna investicija u Federaciji BiH.
Treća je ova u Podveležju, desetak kilometara istočno od Mostara, koja sa petnaest vjetroagregata pojedinačne snage, godišnje proizvodi oko 130 GWh električne energije, što je energetski ekvivalent čak za 46 malih hidroelektrana!
Mnogi stručnjaci se i dalje pitaju koliko su isplative vjetroelektrane, s obzirom na ogromna ulaganja ?
S druge strane, odgovaraju drugi da su one definitivno isplative.
Bosna Hercegovina sanja put do Evropske unije, posut vjetroelektranama! Uz njihovu izgradnju, nužno je graditi nove i održavati postojeće hidroelektrane, naravno, vodeći računa o ekološkom uticaju. Jer, nikad nije dovoljno energije u jednoj zemlji, u kojoj ona predstavlja čvrst oslonac cjelokupnom razvoju društva.
Priredio Velid Džindo