PROIZVODNJA HRANE

PLODOVI IZ DJEDOVE I NANINE BAŠČE

Diljem naše lijepe domovine i ovog ljeta dvije hiljade i dvadeset i drugog razbaškarili se bosanskohercegovački voćnjaci, malinjaci i kupinjaci, žitna polja i njive. Darovi posvuda u i oko kuća i avlija.

Pod teretom trešnji, jagoda, malina i kupina, ali i jabuka, krušaka, šljiva, breskvi, lubenica…povijaju se mnoga stabla. Zlaćane boje ljetine razlijevaju se livadama i njivama, zasijanim pšenicom, ječmom, ovasom, ražim, kukuruzom, heljdom, suncokretom…Posvuda se bijele čadori, pod čijim krovom uzrijevaju plodovi jednog vremena. Vrve mirisi uzrelih paprika, krastavaca, paradajza, luka i mrkve…Okopana i ogrnuta brojna krompirišta, a između njih, kao spomenici, stidljivo izviruju bijeli  neprebrojni  plastenici, iz kojih nadiru trud i znoj kopača, kosača i čuvara blaga.

Ratari, voćari, stočari i drugi težaci, od rane zore, do akšama, kose, okopavaju, ogrću, podkresuju grane ili trče po vrletima bosanskohercegovačkim za svojim stadima ovaca, krdima goveda i rasnih konja. Istovremeno, svijetom marširaju neizvjesnost i strah doba u kojem živimo! Svako od vas i od nas pita se jesmo li mogli  poorati još koju plodnu njivu,  okalemiti još koji voćnjak i zaštititi brojne pčelinjake od medvjeda, divljih svinja, lisica, vrana i drugih štetočina, kako bi dugo vrelo ljeto prepoznali najesen, po krcatim rafama i izvršatim presljecima u mirisnim dedinim i naninim hambarima.

Odgovor nam se sam nudi: Naravno da smo mogli. I morali. Jer, živimo u vremenima punim iskušenja...

Domovinu ne treba ni jednog trenutka prestajati voljeti i maziti, ali tek kad i posljednja njiva u ovoj plodnoj i rodnoj zemlji Bosni bude uzorana i zasijana i podivljali voćnjaci budu očišćeni od višegodišnjeg naraslog trnja, granja i korova, tek tada možemo svako od nas i odahnuti.

Eh, sad - recite vi meni, draga djeco, okupljena oko projekta “ABC Djeca” - pod veeeeelikim suncobranom, zvanim nebo – možete li, za početak, obećati sebi i nama  da ćete, kada porastete, baš svake godine, obilaziti imanja vaših očeva, majki, nana i djedova? 

Obećajte da ćete svojim rukama  okopati i obrezati ostarjela stabla šljiva,  krušaka, oraha  i breskvi, te počistiti i poorati očeve i djedove bašče i njive.

U tvojoj i našoj Bosni i Hercegovini ima svih sorti voća i povrća ! Tvoji i naši preci vlastite živote su posvetili svojim imanjima, okopavali stabla i krečili ih svakog proljeća i obrezivali vršike voćki. Zakunite se da ćete i sami, kada porastete, češće nego vaši roditelji, posjećivati djedovinu i ne dozvoliti da vaše avlije, kuće i imanja, zjape prazna i mračna i tonu u trnje i šaš…

A sada, u nastavku ove naše priče, želimo vas ukratko podsjetiti na našu poljoprivredu, voćarstvo, pčelarstvo i zemljoradnju. I pored opustošenih imanja i praznih sela, bosanskohercegovački statističari nas, s vremena na vrijeme, pa tako i ove godine, upozoravaju da izvoz iz godine u godinu  bilježi rast i da sve više povrća, voća i meda izvozimo u mnoge daleke zemlje… Rastu proizvodnja i plasman nekih  biljnih kultura, a neke od tih “nekih” čak i udvostručuju rast i godišnju proizvodnju! 

U centralnim i sjevernim dijelovima  Bosne i Hercegovine, zahvaljujući kontinentalnoj klimi, sjetva počinje u martu mjesecu, što je posebno važno za finansijski isplativu proizvodnju ranog povrća i voća. Uz to, povoljna klima u našoj domovini i pristup brojnim potocima i rijekama, osiguravaju zdrav i bogat urod u poljoprivredi, voćarstvu, vinogradarstvu i cjelokupnoj proizvodnji zdrave hrane, kao i plasteničke poljoprivredne proizvodnje. Veliki rast bilježi i takozvana  organska proizvodnja i stalna potražnja stranih tržišta za našim jagodičastim i bobičastim voćem, te povrtlarstvom i voćarstvom. 

Dobri klimatski uslovi posebno su pogodni za šljivu i jabuku, pa čak i do šezdeset posto voća otpada upravo na stabla šljive i jabuke! Da, da – dobro ste čuli: riječ je o proizvodima koji bilježe izvrsne rezultate na izvoznim tržištima, a predstavljaju i potencijal za razvoj prerađivačkih industrija. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveće povećanje proizvodnje i prinosa bilježe upravo jabuka, sa 104% i orah čak sa 215 posto! 

Kažu da i brojne sorte krušaka sve češće i za sva vremena odlaze na daleki put, u nepoznate gradove i države. Tako, imenovani statističari tvrde da su u prošloj godini povećani prinosi kruške čak za 96, a šljiva za 58 posto. Rast prinosa bilježi i trešnja za 20%, višnja za 12%, te breskve za 5%. 

Kada je u pitanju predio Hercegovine, zanimljivo je da pored povećanja prinosa grožđa za 25% i masline bilježe jako veliko povećanje prinosa od oko 60% u odnosu na prethodnu godinu. 

Pored voća, i žitarice bilježe rast. Za sedamnaest posto su povećane površine zasijane pšenicom, a ječmom za 15% više u odnosu na prethodnu godinu. Od ostalih kultura u ratarskoj proizvodnji vrijedno je spomenuti povećanje zasijanih površina uljane repice za 47 posto i djeteline za 12%.

U voćnjacima je ponajviše stabala jabuke i šljive. Prerađivačka industrija se takođe širi! 

Od povrća su u seoskim oblastima Bosne i Hercegovine najzastupljeniji paradajz, paprika i krastavci, a ovog ljeta i jeseni očekuje se procvat proizvodnje malina, kornišona i ljekovitog bilja, posebno smilja. U bosanskoheregovačkim  uvjetima sezona voća počinje sa jagodama, trešnjama, breskvama i kajsijama, a završava zimskim sortama jabuka i krušaka. Voće je nezamjenljivo u ljudskoj prehrani, jer organizmu osigurava veoma značajne ugljikohidrate, vitamine, minerale, prehrambena vlakna i druge tvari, neophodne za pravilno funkcioniranje organizma i dobro zdravlje. 

Trešnja je vrsta voća koja sazrijeva u kasno proljeće. Najranije dozrijeva od svog koštuničavog voća. Najboljeg je okusa ako se jede svježe ubrana, a čuva se kratko, do otprilike tri dana. Voće se jede svježe ili sirovo, kuhano, pečeno ili sušeno - šljiva, kajsija, smokva. Tokom cijele godine konzumiraju se različiti proizvodi od voća: sokovi, kompot, džem, marmelada, slatko, pekmez, žele i drugi proizvodi. Bosna i Hercegovina je nadaleko poznata po vrijednim autohtonim sortama voća i povrća. Istovremeno,  sve je više prisutna potražnja voća koje je ekološki proizvedeno i nije uopće hemijski tretirano. Polagano se razvija svijest o potrebi obnavljanja starih travnatih voćnjaka, kao i sadnji starih autohtonih sorti. 

Jeribasma je stara domaća sorta kruške koja se kod nas uzgaja od davnina. Najviše je zastupljena u Bosni, a ima je i na širem prostoru. Prema nekim izvorima prvi put se pominje na prostoru oko Travnika. 

Od ostalih vrsta jabučastog voća za prostore BiH značajne  su dunje i mušmule. Dunje se najčešće ne jedu sirove i naajčešće se upotrebljavaju za kompote, žele i marmelade. Mušmula je vrlo ljuta okusa u sirovom stanju. Stajanjem sazrijeva i omekšava, postaje jestivija i slađa. Od nje se može praviti marmelada. 

Najčešće konzumirano koštuničavo voće su šljive, višnje, trešnje, breskve, kajsije i marelice. Šljiva je najznačajnija vrsta voća u BiH. Najpoznatije su sljedeće sorte: Aženka, Bilska rana, Čačanska Ljepotica, Elena, Hanita, Katinka, Kalifornijska plava i druge. U Srebreniku je, recimo, interesantna šljiva Slatkulja, koja je vjerovatno samonikli mutant Požegače. 

Jezgrasta voća su: orah, badem, lješnik, kesten, mak i kikiriki. 

Bobičasto voće obuhvata: grožđe, ribizle, borovnice, brusnice i šipak. Brusnice potiču iz Sjeverne Amerike. 

.

Najčešće konzumirano jagodasto voće su: jagode, kupine, maline i dud.  

I mogli bi ovako danima! Da ne kažem i noćima.

Željeli smo vas potaći, dragi naši dječaci i djevojčice, da i sami utvrdite vaše znanje, ovoga puta - o voću, povrću i žitu, koje raste diljem vaše i naše domovine najljepšeg imena na svijetu: BOSNA I HERCEGOVINA! 

I – ne zaboravite, draga djeco, vi, koji se sve češće i u sve većem broju, okupljate oko nadaleko poznatog projekta, što se “ABC Djeca” zove, koji ima puno, puno lijepih namjena, a jedna od njih je svakako i učenje o domovini vaših roditelja, nana/baka i djedova…

Ne zaboravite kućni prag vaših najmilijih!

Najzad, dragi mališani, ima jedna pjesma, koja je preživjela gotovo pa jedan cijeli ljudski život, čiji naslov glasi: 

“Dođi, da ostarimo zajedno”. 

Naravno, autor ovih redaka je u dubokoj starosti i zbog njega ne treba trošiti ni vaše vrijeme, ni emocije, ali – za svaki slučaj – potražite tu pjesmu na You Tube, poslušajte je i – dođite, makar i na nekoliko dana u majčin, očev, djedov i nanin/bakin zavičaj…

I – zapjevajte je - sve će vam se samo kazati!

Zabilježio Velid Džindo