Blog Details

ENDEMSKO BOGATSTVO BOSANSKO-HERCEGOVAČKO

ENDEMSKO BOGATSTVO BOSANSKO-HERCEGOVAČKO

 

Draga ABC Djeco, da prvo riješimo temeljno pitanje: šta je endem? Endem je, zapravo, imenica muškog roda! U prevodu na naš jezik – endem je ime biljke ili životinje , koja živi samo u jednoj geografskoj oblasti, kao što je, recimo, Pančićeva omorika, koja raste samo na nekoliko mjesta u Istočnoj Bosni i u Zapadnoj Srbiji!

 

U Bosni i Heccegovini registrovano je oko šesto endemičnih vrsta, među njima i  Pančićeva omorika. To tanano, do pedeset  metara visoko četinarsko drvo, je  endem područja Podrinja,  istočne Bosne, u okolini Višegrada i Zapadne Srbije. Ime je dobila po srbijanskom botaničaru Josifu Pančiću, koji je otkrio ovo znamenito drvo na planini Tari, godine daleke, hiljadu osamsto sedamdeset i pete!

Da vam ne zaboravim reći i to da je stablo “pančićke” visoko trideset, do četrdeset metara,  i oko pedeset, do šezdeset centimetara, u promjeru, sa pravim i vitkim deblom, što rekli naučnici i profesori i učitelji: “usko – piramidalne” krošnje, ma šta to značilo, dječice draga, s onu stranu Atlantskog okeana. Zanimljivo je da Pančićeva omorika dobro podnosi hladnoću i veliku sušu, mada se ne oblači krznenim kaputima.

 

Da čudo bude veće, zbog izvanrednih estetskih svojstava, ova nadaleko poznata i priznata omorika, često se javlja i u gradskoj hortikulturi, jer je otporna i na dim, prašinu i ispusne plinove. I još nešto: Ova omorika raste i na strmim, krečnjačkim obroncima!

Bogat i raznovrstan svijet zaposjeo je Bosansko – hercegovačke planine, koje su pravi rasadnik endema. Dinara, Velež, Prenj, Čvrsnica, Tara, Konjuh, Bjelašnica, Čabulja, Majevica, Treskavica, Romanija…

I da ne nabrajamo više – endemi vrve na sve strane! 

Pa onda i pećina Vjetrenica u Popovom polju, kladanjska i ine pećine bosanske i hercegovačke. Posvuda, nadmeću se zelene i crne žune u listopadnim i četinarskm šumama. Rojevi insekata nadlijeću krošnje drveća…Brojne endemične vrste  životinja kriju se u poljima endemičnih biljaka. Za razliku od presušenih evropskih krajolika, diljem Bosne još uvijek, naveliko, lelujaju  ovdašnja čuda nestvarnog  bitisanja. 

Mnoge biljke i životinje  isčezle su ili istrijebljene širom Starog  kontinenta. Za veliko čudo, evo ih i dalje,  ovdje kod nas, u našoj Bosni, i uz to, još i u Hercegovini. Izležavaju se kunjajući po bosanskim šumskim proplancima, nepreglednim ravnicama i strmim planinskim visovima! Preživjele su mnoge planinske rijeke i potoci mnoge izazove i spasile od nestajanja čudesne endemske vrste. Poput prelijepih biljnih i životinjskih vrsta u i oko Hutova blata, krcatog šarenilom neviđenim. 

Duž Sjeverne Bosne, savskim priobaljem, prostiru se nepregledne poljane i bjelogorični i crnogorični šumski pojasevi, prepuni endemskih vrsta svakojakih. Od sjevera, prema jugu domovine, vrvi šarenilo flore i faune. Smjenjuju se oblasti čarobne, šireći mirisni ozon diljem sve četiri strane ovoga svijeta.

Pa i brojne barske životinje množe se diljem bosanskohercegovačkih regija i krajeva. Endemske, naravno! One se naprosto utrkuju diljem  nepregledne Posavine. Među njima su i vrana gaćac, bjelobrada čigra, kašikara, zelena žaba i crveni mukač. 

Leptiri

I leptirovi svih vrsta i boja. I skakavci raznobojni…Jauče slijepo kuče, i igmanske i druge voluharice, i stvorovi isti, raznobojni… I rovčice raznorazne, i krasne! Utrkuju se medvjedi, vukovi, srne, lisice, divokoze i kune rasne, i poneki zeko zalutali…I tetrijebi  raznorazni i lešinari i orlovi i sokolovi…

I daždevnjaci, zmije šarke, poskoci  i bjelouške i uz to još i insekti endemični i problematični, jer često ujedaju svakog putnika namjernika, ne pitajući ga ko je i odakle je.  

U tim živopisnim krajevima nema šta nema od endemskih vrsta!  To zna i medo koji se evo, nakon ručka, izležava na vrh planine, igrajući se sa svojim nasljednikom.

 

https://bosnjani.com/wp-content/uploads/2020/12/csm_Baerin-saeugend_Bruno-Dittrich_a1145e768e.jpg

Da se na trenutak vratimo  Pančićevoj omorici, koja je nekako vrlo bliska jednoj ribici, koju prozvaše još i “čovjekovom”, pa se pripadnice ženskog pola potpuno i ispravno i razložno pitaju: a gdje smo mi, žene u tome i zašto nema i nas u toj “priči” o Čovjekovoj ribici, nego stalno ponavljate jedno te isto: Čovjekova! Niko da je, makar i nakratko, ne nazove  ženskom ili dječijom. Nepravda, pa to ti je!

 

C:\Users\korisnik\Desktop\covjecja-ribica-1020x600.jpg

 

I dok se njeno ime ne promjeni, ponavljaćemo u sebi i među drugima da je među šesto endemskih vrsta, i Čovječija ribica, ali i Bosanski mrki medvjed, Bosansko - hercegovački vuk, Bosanski dičak, Bosanska mišjakinjica, Bosanski staračac…

Pa onda i Vrtoglavko, Hercegovački zvončić, Knapov karanfil, Halačija, Dinarski dimak, Prijatna kandilka, Vraničko zvonce, Zvonce Sutjeske, Mehko-usna pastrmka, Turski klijen, Močvarna rovka, dvobojni šišmiš, Balkanska divokoza,  bosansko-hercegovačka srna…

 

    download

   C:\Users\korisnik\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\download.jpg

 


U Hercegovini, u klimi mediteranskoj, slijevaju se kolone srednjo-evropskih i južnoevropskih vrsta živih bića endemskih i miješaju se sa autohtonim vrstama. Poskakuju kraški puh i kraški miš, i kamenjak i jarebica i crkavica…Sve endem, do endema! 

 

C:\Users\korisnik\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\jarebica.jpg

 

I skakavci, zrikavci, cvrčci i strižibube, i surlaši, gundelji i komarci…

I zamislite, tu, u pećinskom mraku, namiguju nam čovječije ribice, hitre vidre i rovčice. Malo dalje, u Hutovom blatu, Deranskom jezeru i Ribnjaku Bardač, jata ptica močvarica utrkuju se za plijenom. 

Gle, eno i žute zličarke čaplje, pa čak i običnog galeba i bjelobrade i obične čigre! U njihovom komšiluku  stanuju mnogi znani i neznani endemi, pa i najveća vodena stijenica evropska i žaba baraba rana!

 

oOo

U poratnom bosanskohercegovačkom periodu nastavljene su naučne aktivnosti u ovoj oblasti i proučavanje raznih endemskih vrsta. Evidentni su brojni pomaci u proučavanju, recimo,  vodenih insekata tvrdokrilaca i pravokrilaca, i jelenaka i  mekušaca, stonoga  i pauka, ali i pojedinih vrsta ptica. Oživljene su i naučne i publicističke aktivnosti naših naučnika i prosvjetara, a nadograđena je i fauna mrava Bosne i Hercegovine i to  sa pedeset sedam, na osamdeset devet vrsta, te uvećana  jata ptica na tristo trideset i sedam vrsta! 

 

Što znači jato ptica?

 

Nastavljena su istraživanja i na drugim brojnim endemskim poljima i vrstama.

Očito, naša domovina Bosna i Hercegovina je, što rekli - van svake sumnje,  zemlja sa izuzetno bogatom endemičnom florom i faunom. Sa preko više stotina  endemičnih vrsta, ona predstavlja jedno od središta endemizma ovoga dijela Evrope, tvrde istraživači. 

 

Podsjećamo, Organizacija Ujedinjenih naroda je 2010. godinu proglasila “Međunarodnu godinu posvećenu očuvanju bio-raznolikosti”. Brojne vrste endemičnih biljnih vrsta su sve više ugrožene. Uz više stotina endema, ugroženo je još oko dvjesto različitih vrsta biljaka, životinja i gljiva. 

Mnogi znani ljudi u ovoj zemlji, mahom stručnjaci, stalno upozoravaju našu javnost i mnoge političke /ne/radnike, da konačno zasuču rukave i učine  nešto kako bi zakonska regulativa u ovoj oblasti  konačno bila donesena i dorečena  pa tako da bude konačno pouzdani garant zaštite ugroženih vrsta. Valja ono što je još ostalo – a ima ga u našoj domovini i previše – zaštiti za generacije koje dolaze. Posebno kad je u pitanju zaštita ciljanih biljnih vrsta i životinja, koje žive isključivo na prostoru BiH i čiji opstanak zavisi isključivo o mjerama zaštite, koje će se poduzeti, jer je očuvanje bio-raznolikosti uslov opstanka života na majci Zemlji. 

Čovječe dragi, bosanski i hercegovački, ti kojem je dužnost da čuva i sačuva ono što imamo, a zbog čega si i obilato nagrađen platom i brojnim beneficijama, zasuči već jednom rukave i spriječi daljnje uništavanje života, koji još snažno “fercera” bosansko-hercegovačkim šumama, livadama i gorama, u riječnim priobaljima i na našim jezerima. Sačuvajte obilje endemsko, koje poput gejzira, još izvire na sve strane bosanskohercegovačke. 

I shvati jednom zauvijek da većina ovih biljnih vrsta živi na nedirnutim bosansko-hercegovačkim prostorima, koji su u svijetu poznati kao prostori sa relativno očuvanim kulturno - istorijskim vrijednostima. 

Velikim trudom moguće je zaustaviti daljnje propadanje i tiho nestajanje mnogih endemskih vrsta, kojim je, JOŠ UVIJEK, prebogata naša domovina  Bosna i Hercegovina! Odgovornim radom i  razumnom politikom stići ćemo svi do ekonomskog boljitka!

Pa  čak i u ovim izazovnim i preteškim vremenima opustjelih sela i kasaba, stranci, mahom  turisti, u sve većem broju, jure zemljom Bosnom i Hercegovinom, ne pitajući za cijenu. Uz brojne Amerikance, Arape, Evropljane, Australce, i ine, pridružite nam se i vi, tokom ovogodišnjih odmora vaših roditelja. I, poput hitre rijeke, preplavite naše krajeve, gradove, sela, livade i planine. 

Vrata su vam - onako endemski rečeno -  širom otvorena!  

Kontakt

ABC Djeca
444 N. Michigan Avenue
Suite 1200
Chicago, IL 60611

Phone: + 1(800) 619-2940

Kontakt