BOSANCI U BIJELOM SVIJETU
AMELA – NAŠA DIKA – IZ ZVORNIKA!
Profesorica Amela Isanović rođena je u Zvorniku 1973. godine. Ratne godine provela je u Tuzli, gdje je završila Pedagošku akademiju i diplomirala na odsjeku za bosanski jezik i književnost, da bi u istom gradu, 2011. godine, na Filozofskom fakultetu, stekla zvanje profesorice bosanskog jezika i književnosti. Tri godine docnije, odbranila je “Master rad”, koji se bavi bosanskim natpisima i stećcima u okolini Bijeljine.
- Od dvije hiljade i treće, aktivno se bavim i lutkarstvom, veli ova vrijedna Zvorničanka, koja pravi lutke, priprema lutkarske predstave i piše scenarije, radeći na taj način na promoviranju lutkarstva, kao kreativnog pristupa nastavi. Ova uspješna Podrinjka objavila je i dvije stručne knjige za nastavnike, pedagoge i terapeute, o primjeni lutkarstva. Svo ovo vrijeme neumorno je radila na osposobljavanju odgajatelja i učitelja na primjeni lutke u nastavi i vannastavnim aktivnostima. U proteklim godinama održala je desetine radionica i seminara na kantonalnom, federalnom i evropskom nivou.
Nastupala je i u regiji sa brojnim zapaženim predavanjima. Tako je u Sandžaku mnogo radila na unapređenju i promociji nastave bosanskog jezika, te primjeni lutki u školskoj nastavi.
U posljednjih šest godina skrasila se u Geteborgu, gdje živi sa porodicom. I opet se Amela potpuno posvetila radu sa najmlađima, učeći ih njihovom maternjem – bosanskom jeziku!
- Vrlo je važno da je školovanje besplatno, kaže ova zvornička i bosanskohercegovačka prosvjetiteljica.
Prema njenim riječima, uslovi obrazovanja su na izuzetno visokom nivou, a svijest o identitetu je u prvom planu, kaže ova uspješna profesorica.
- U ovdašnjem geteborskom jezičkom centru zaposleno je oko tristo nastavnika maternjeg jezika, porijeklom iz cijelog svijeta, koji zajedno predaju više od sedamdesetak jezika! Ovdje je nastava maternjeg jezika uvedena, jer istraživanja pokazuju da dvojezična djeca pokazuju bolje rezultate i iz drugih predmeta i lakše se uključuju u društvo i brže upoznaju sa vrijednostima švedskog društva, kaže profesorica Amela Isanović.
- Bosanska djeca uče o domovini, kroz različite sadržaje i nastavne jedinice. Učimo ih i o našoj kulturi, tradiciji i prošlosti i na taj način djeca osnažuju i vlastitu svijest o svojoj društvenoj vrijednosti. Treba takođe istaći da su, prema istraživanju, koje je prije šest godina provela švedska vlada, Bosanci i Hercegovci najuspješnija i najbolje etablirana useljenička nacija u švedskom društvu! Desetine profesora i ljekara na univerzitetima, potom direktora škola, čelnika poreznih uprava, uposlenici geteborške luke, članovi migracijskog odjela, nagrađivani bankari…svi su oni “naše gore list”. Imamo izuzetno dobar rejting i uticajne pozicije u švedskom društvu… Pogledajte samo Jasenka Selimovića, koji se bori za našu domovinu kao švedski europarlamentarac, kaže Amela.
Ova vrijedna profesorica je sretna da su Bošnjaci dio onoga što se, kolokvijalno zove u svijetu, moderni evropski Zapad.
- Time se naravno ponosimo! Ali, svjesni smo i toga da je u našoj domovini do srži ispolitizovana priča o bosanskom jeziku! Jezik se koristi kao političko sredstvo da se završi etničko čišćenje, da se jedan narod obezvrijedi u vlastitim očima, da se ospori identitet i tradicija jednog naroda . Osporavanjem imena i jezika, oni osporavaju i bošnjački narod. To je toliko prljavo i nemoralno! Jedini recept bio je naše još snažnije obrazovanje, učenje, istraživanje i pisanje. Naš javni rad. I to nam se upravo sada i dešava. Mnogi negatori bosanskog jezika su ustuknuli pred činjenicama. Utihnuli su. Desilo se ono što su najmanje očekivali, a to je da smo konačno postavili stvari na pravo mjesto. Svoje argumente temeljimo na činjenicama da je bosanski iznjedrio i utemeljio jezike koji nam se nameću kao kolijevka. Tu mislim, naravno, na srpski i hrvatski jezik. Naš bosanski jezik izučavaju i naši Šveđani! I, ako se pitate kako izbjeći sva negiranja i otkloniti anomalije?
Činjenicama, dragi naši zemljaci u zemlji i u svijetu! Ponavljam: činjenicama! Zatim, pojačanim naučnim radovima, proučavanjima i stalnim učenjem i upornošću. Njegovati vlastiti izraz, našu jezičku tradiciju i književnost. I sevdah, naravno - zaključuje naša Zvorničanka, Tuzlanka iz Geteborga Amela Isanović!
Prije dvije godine ova hrabra žena je, uz pomoć Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Udruženja logoraša, uspjela da dovede djecu iz Potočara u tu skandinavsku zemlju! Priredili su promociju njihove zbirke radova i ugostili ih. Tamošnjim Šveđanima bilo je neshvatljivo, gorko i nevjerovatno, kada su čuli da bošnjačka djeca u tom gradu, u kojem je počinjen genocid, nemaju pravo na maternji jezik i da im neko drugi određuje naziv jezika! Bili su prosto šokirani!
Danas se u Švedskoj izučava oko dvjesto jezika! Među njima i BOSANSKI JEZIK, koji je potpuno ravnopravan sa onih 199 ostalih svjetskih jezika! Pored ostalog, eto zašto švedski Bosanci beskrajno vole svoju drugu domovinu i njene građane…
Tako je radila i zborila profesorica Amela Isanović!
Naša dika – iz Zvornika !
