Blog Details

SEDAM DECENIJA USPJEŠNE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE KINEMATOGRAFIJE

SEDAM DECENIJA USPJEŠNE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE KINEMATOGRAFIJE

Nedavno je naš slavni reditelj Danis Tanović, jedini dobitnik prestižnog Oskara u istoriji ove zemlje, kazao da “naša kinematografija skoro pa i ne postoji”! 

Naš jedini oskarovac je pojasnio da, za razliku od naše domovine, susjedi imaju vlastite kinematografije. A mi dodajemo da je odnos naših vladajućih oligarhija prema kulturi općenito - maćehinski, odnosno – nikakav!

Potvrđuje to i višegodišnji odnos tih, mahom istih vlasti prema Zemaljskom muzeju, iza kojeg, na našu sreću, zamalo da nije ostala pustoš. Podsjećam naše najmlađe zaljubljenike u Sedmu umjetnost i filmsko platno, okupljene oko projekta ABC Djeca, da je reditelj kultnog filma “Ničija zemlja” dobio Oskara 2001. godine! Zadesio sam se u toj nezaboravnoj noći u Čikagu i satima sam, u nekoj čikaškoj mehani, slavio sa meni nepoznatim ljudima taj veličanstveni Danisov i bosanskohercegovački kinematografski trenutak! Trenutak za vječnost, rekao bih mojoj i tvojoj BiH!


Potom je ovaj naš filmski genij nastavio tamo gdje je stao i snimio još nekoliko izuzetnih filmova, među kojima je i ovaj posljednji - film "Deset u pola", koji je  otvorio prošlogodišnje dvadeset i sedmo izdanje Sarajevo Film Festivala i pojasnio da se godišnje, u našoj domovini, snimi jedan film i da je “…to samo očajnički pokušaj da se nešto radi”…


Danis Tanović





O kakvim filmskim stvaraocima je riječ, najbolje potvrđuje naša, također slavna rediteljica, Jasmila Žbanić. Njen film zamalo da ponovi Danisov uspjeh! Riječ je o filmu "Quo vadis, Aida?", koji je bio nominovan za nagradu Oskar, u kategoriji “najbolji film van engleskog govornog područja”!


Regisseurin Jasmila Zbanic gewinnt Europäischen Filmpreis


Naša Jasmila dobila je nagradu za najbolju rediteljku na 34. svečanoj dodjeli Evropske filmske nagrade (EFA) u Berlinu za film "Quo Vadis, Aida?", a glumica Jasna Đuričić je nagrađena za ulogu u filmu! Kao i brojna druga priznanja diljem svijeta ! Ni Jasmilinoj, ni našoj sreći - nema kraja!

A sada, iščekujući nova filmska priznanja i bolje filmske dane, uhvatimo se za ruke i prošetajmo kroz bosansko-hercegovačku filmsku prošlost, koja datira od perioda nakon Drugog Svjetskog rata, kada je jugoslovenska vlast  osnovala državnu filmsku industriju u bivšoj Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini. 

Osnivanjem bosanskog studija “Bosna film” počeo je zamah filmske industrije. Dva filmska reditelja počela su da se utrkuju u filmskim odličjima. Režiser Hajrudin Krvavac snimio je u to vrijeme nekoliko akcionih partizanskih filmova, a Emir Kusturica je također osvojio više filmskih nagrada. Uspješan niz nastavljen je i nakon  agresije na našu zemlju. Pomenimo samo “Ničiju zemlju”, “Rimejk” i “Grbavicu”, recimo! 

Da se sada vratimo u nešto dublju bosansko-heregovačku prošlost i zavirimo u hronologiju bosansko-hercegovačkog filma.

Godine 1951. snimljen je prvi bosanski film pod naslovom “Major bauk”, tri godine kasnije film “Stojan Mutikaša”, a 1955. su snimljena dva filma – “Hanka” i “Šolaja”. Dvije godine kasnije snimljeni su filmovi “Tuđa zemlja” i “Vratiću se”, a 1959. godine snimljena su čak tri filma: ”Crni biseri”, “Noći i jutra” i “Pet minuta raja”. U ovom  posljednjem radilo se o dvojici jugoslovenskih zarobljenika. I narednih godina bosansko-hercegovačka kinematografija je godišnje snimala dva i više filmova.

U mojim sjećanjima i danas traju filmovi “Mačak pod šljemom” i ratni film “Kozara”. U zadružnom domu u mom rodnom mjestu, gledao sam šezdesetih godina svoj prvi film “Ivan Grozni”, da bi potom 1963. godine odgledao i moj prvi ratni film “Kozara”.

Pošto je film “Kozara” obilovao borbama između Nijemaca i partizana i ponekog četnika, prvi put sam vidio u filmu tenkove i osjetio njihovu razornu moć. Pošto su u vrijeme predstave makadamskim putem tutnjali ogromni kamioni, natovareni trupcima, ja sam bio ubjeđen da su iza zadružnog doma tutnjali njemački tenkovi, pa me je, nakon filma, na jedvite jade, izveo iz doma  moj bivši učitelj.

Pamtim i filmove “Konjuh planinom”, “Sretni umiru dva puta”, “Diverzante” , “Ram za sliku moje majke”, “Sunce tuđeg neba”, “Bitka na Neretvi”, “Horoskop”, “Moja strana svijeta” , “Neka daleka svjetlost” i mnoge, mnoge  druge.

U razdoblju 1971- 1991. godina snimljene su desetine odličnih filmova. Među njima se posebno ističu kultni filmovi “Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji”, “Valter brani Sarajevo”, “Sutjeska”, “Derviš i smrt”, “Atentat u Sarajevu”, “Partizanska eskadrila”, “Sjećaš li se Doli Bel”, “Miris dunja”, “Otac na službenom putu”, “Ovo malo duše”, “Kuduz”,”Žena s krajolikom”, “Dom za vješanje” i “Praznik u Sarajevu”.

Poslije agresije na našu domovinu ističu se filmska ostvarenja “Praznik u Sarajevu”, “Savršeni krug”, “Čudo u Bosni”, “Sjećaš li se Sarajeva”, “Ničija zemlja”, “Rimejk”, ”Kod amidže Idriza”,  “Go West”, “Dobro uštimani mrtvaci”, “Grbavica”, “Teško je biti fin”, “Duhovi Sarajeva”, “Sevdah za Karima”, “Cirkus Kolumbija”, “Halimin put” i mnogi drugi.


Početkom dvije hiljadite godine ovdašnji filmski stvaraoci shvatili su od kakvog značaja je razvoj filmske industrije, pa su počeli da tragaju za modelom organizirane promocije bosansko-hercegovačke kinematografije i filmske industrije. Izdavanjem Kataloga, u kojem se pominje oko stotinu deset filmskih ostvarenja u istoriji naše domovine, bosansko-heregovački  film je uspješno promoviran na svjetskim filmskim festivalima. Naši filmovi su predstavljani na Kanskom, Berlinskom, Venecijanskom i brojnim drugim poznatim svjetskim festivalima.


C:\Users\korisnik\Desktop\1024px-Sarajevo_Film_Festival.svg.png


Tu je i Sarajevski filmski festival, jedan je od najvećih filmskih festivala u ovom dijelu svijeta. Utemeljen je u olimpijskom Sarajevu 1995. godine. Iz godine u godinu rijeka filmskih stvaralaca sliva se iz svih krajeva svijeta ravno u ovaj čarobni grad. Sarajevo su pohodili i crvenim tepihom prošetali do Narodnog pozorišta Robert De Niro, Anđelina Đoli, Pred Pit, Orlando Blom, Danijel Krejg, Džon Malkovič, Morgan Frimen, Oliver Stoun, Stiv Bušemi, Mihael Fasbender, Džeremi Ajrons, Bono Voks, Nik Kejdž, Miki Rurke, Mišel Mur, Žerard Depardje, Kevin Spejsi , Erik Kantona, Benicio del  Toro i mnogi, mnogi znani svjetski glumci i reditelji.



Mnoge poznate i u svijetu priznate filmske stvaraoce i umjetnike - Jasmilu Žbanić, Danisa Tanovića,  Pjera Žalicu, Ademira Kenovića, Dinu Mustafića i brojne druge bosansko-hercegovačke reditelje i druge filmske radnike - scenariste, producente, glumce, kostimografe i scenografe – okupio je najbolji i najneumorniji menadžer u našoj zemlji Mirsad Purivatra! 


https://static.jutarnji.hr/images/slike/2022/02/14/o_23675261_1280.png


Očiti su njihovi  intelektualni i stvaralački  kapaciteti i resursi, koji su, nažalost, još uvijek - na marginama vladajućeg dijela društva, koje zapostavlja ustanove  iz oblasti kulture, pa i filmsku industriju Bosne i Hercegovine u cjelini. 


U posljednje dvije decenije brojni naši filmovi prodefilovali su Evropom i svijetom! Od Danisovog Oskara, do “zlatnih medvjeda” i brojnih drugih priznanja…


Izložba "Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem(o)? - bosanskohercegovačka kinematografija od 1947. do 1992.", koja je  lani otvorena  u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu, predstavila je prvi korak na putu za osnivanje budućeg muzeja filma BiH. Okosnicu izložbe čini naslijeđe tri producentske kuće - "Bosna film", "Studio film" i "Sutjeska film".


Bosansko-hercegovački film  je decenijama na ovim našim čarobnim  prostorima. Bio je i ostao svoj na svome… Zato, sve čestitke filmskim stvaraocima diljem naše domovine, koji će, vjerujemo,i pored otežavajućih okolnosti, uspjeti da konačno ispišu sedamdesetgodišnju istoriju bosansko-hercegovačkog filma! 

Kontakt

ABC Djeca
444 N. Michigan Avenue
Suite 1200
Chicago, IL 60611

Phone: + 1(800) 619-2940

Kontakt