STOTINU TRIDESET I ČETVRTA GODIŠNJICA
ZEMALJSKOG MUZEJA BOSNE I HERCEGOVINE
Ove godine ovaj sarajevski ljepotan obilježava stotinu i trideset i četiri godine života. Na prvi pogled - sijedi starac…A zapravo, on to nije!
On je bio, ostao i opstao kao vječiti mladić, koji ponosno sija nadomak Trga Republike Bosne i Hrcegovine, poput punog sjajnog mjeseca, što svijetli nad Trebevićem! Prošao je mnoge golgote, posrtao i padao, ali, uvijek je smogao snage da ustane i nastavi tamo gdje živi stoljeće plus trideset četiri godine!
Naš Zemaljski muzej – ponos države Bosne i Hercegovine! U njegovim odajama našla je svoj vječiti dom i čuvena Hagada, tradicionalna i znamenita jevrejska knjiga, eksponat i dokument, kojeg su Sefardi, tokom progona i egzodusa iz Španije, poklonili svom gradu Sarajevu.
Ova osebujna antička knjiga, koja je u grad na Miljacki pristigla početkom šesnaestog stoljeća, zajedno sa sefardskim Jevrejima, predstavlja ilustrovani hebrejski kodeks neprocjenjive vrijednosti i najznačajniji muzejski eksponat, koji je preživio svo vrijeme agresije na našu domovinu - isključivo zahvaljujući građanima Sarajeva, koji su u svom višenacionalnom suživotu, bdjeli nad njom svih minulih godina i bili njeni spasioci i zaštitnici. Ona najrječitije zbori i o jednom vremenu i ovdašnjem i današnjem čovjeku, sa obiju obala rijeke Miljacke.
Zemaljski muzej naše domovine je najstarija bosanskohercegovačka institucija, osnovana prvog februara 1888. godine, u vrijeme Austro – Ugarske vladavine na našim prostorima. Izgrađena je u novo-renesansnom stilu, po zamisli i projektu našeg znamenitog arhitekte Karla Paržika.
Pod krovom ovog kulturnog zdanja nalaze se četiri zasebna paviljona, a u unutrašnjem atriju smješten je prelijepi botanički vrt. Kažu da je to jedina zgrada muzeja na jugu Evrope, koja je namjenski građena upravo u ove svrhe! I ni jedna više…
Decenijama se u odajama Zemaljskog muzeja okupaljalo kulturno i nacionalno naslijeđe naše domovine i svih naroda, koji su živjeli i koji žive na ovim našim prostorima.
Kroz Zemaljski muzej provešćemo vas nakratko i danas, u ovoj našoj kratkoj šetnji, uživajući u eksponatima, koji su razvrstani u arheološko i etnološko odjeljenje, a tu su i odjeljenje prirodnih nauka, te nekoliko zbirki, kakve su folklorna, prirodoslovna, prahistorijska, numizmatička i antička!
Zgrada Zemajskog muzeja je za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu preživjela teška oštećenja.
Da apsurd bude veći, u poratnom razdoblju, neki ovdašnji čudni ljudi, zaboravili su na ovaj veličanstveni hram kulture i prepustili ga sudbini jednog teškog vakta i zemana. Bezmalo dvije i po decenije, menadžment, kustosi i drugo osoblje Zemaljskog muzeja smrzavali su se istrajavajući i bdijući nad velikim blagom i radeći bez ikakvih novčanih naknada.
Radeći deceniju i po na serijalu kulture, pod naslovom “Vrijeme, ljudi, običaji”, godinama sam svraćao u ledene prostore muzejske i svaki put srdačno su me dočekivali kustosi i čelni ljudi ovog hrama kulture. Osjećam i dan danas zahvalnost i divljenje prema bivšim direktorima ove ustanove - Enveru Imamoviću, Đenani Buturović, Aiši Softić, Adnanu Busuladžiću i Mirsadu Sijariću, koji su u teškim ratnim i poratnim godinama, vodili muzej. Pamtimo brižljivi odnos prema medijima i bosanskohercegovačkoj javnosti, koji su gradili brojni kustosi u tim teškim vremenima.
Ipak, najteže je bilo 4. oktobra 2012., kada je Zemaljski muzej zatvoren za javnost! Zaposlenici su nastavili, bez bilo kakvih sredstava, voditi brigu o muzejskim eksponatima i zbirkama.
Na svu sreću, Muzej je za javnost ponovo otvoren 15. septembra 2015. godine.
Zahvaljujući njihovom istrajavanju, Zemaljski muzej je preživio! Nastavljeno je mukotrpno istrajavanje na poslovima i zadacima koji su podrazumjevali ova kompleksna ustanova i njene naučne discipline –historija, geografija, arheologija - prahistorijska, antička i srednjovjekovna - te etnologija, historija umjetnosti i prirodne nauke - biologija, geologija i mineralogija, kao i jezik, književnost i statistika i bibliografija, iz čega su se izkristalizirala tri važna odjeljenja:
Za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je tokom stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima – etnološko i arheološko i odjeljenje prirodnih znanosti, u nekoliko različitih zbirki.
Knjižara Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine je otvorena daleke 1888. godine kao prva naučna knjižnica u državi. U njoj se nalazi više od 250 hiljada naučnih publikacija, uključujući 162 hiljade knjiga . Pored Hagade, najznačajnija knjiga u muzeju su Židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz oko 1350. godine iz srednjovjekovne Španije i smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste!
Vodimo vas sada nakratko makar samo do Botaničkog vrta, koji je smješten u centralnom dijelu muzejskog kompleksa, u kojem se uzgaja tri hiljade biljnih vrsta! Ovdje možete vidjeti izuzetne zbirke: endemskih vrsta, tercijarnih relikata i florističkih rariteta. Oko nas su brojne egzotične vrste drveća, kao što je, recimo, japanska trešnja. Pažnju nam privlači fontana u centralnom dijelu vrta, okružena bujnom vegetacijom u ovom romantičnom cvjetnom parku.
Tu je i bogata zbirka Odjeljenja za prirodne nauke, koja obuhvata živi i neživi svijet, a u sklopu koje se, između ostalog, može vidjeti i skelet orla Bradana, ptice džinovskog raspona krila, koja je ne tako davno letjela nebom iznad BiH.
U ovom Muzeju se za kratko vrijeme može „prošetati“ kroz prošlost Bosne i Hercegovine, od najstarijih vremena, pa do etnoloških zbirki, koje dočaravaju atmosferu tradicionalne gradske kuće u osmanskom periodu.
Nedavno je Stalna postavka “Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku” smještena u tri dvorane, gdje su izloženi arheološki predmeti srednjovjekovne kulture u razdoblju od 6. do 15. vijeka. Među 11.500 inventarskih jedinica, nalaze se i eksponati koji su krasili dvorove bosanske kraljevske dinastije Kotromanić.
Kako rekosmo u uvodu u ovu našu današnju priču, najvažnija savremena naučno-obrazovna i kulturna institucija u Bosni i Hercegovini - Zemaljski muzej BiH - ove 2022. godine, obilježava svoju 134. godišnjicu. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je tokom stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima – etnološko, arheološko i odjeljenje prirodnih znanosti, u nekoliko različitih zbirki!
Iz jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Evrope, koja broji više od stotinu hiljada predmeta, izdvojeno je gotovo tri hiljade arheoloških nalaza, koji kroz posebno naglašene tematske cjeline, pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja.
Izložba “Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba” ilustrira svakodnevni život naučno identificiranih prethistorijskih zajednica – od kulture stanovanja, privrednih aktivnosti, do vjerovanja i umjetnosti, rekonstruirajući odnose unutar njih samih, kao i veze s drugim zajednicama.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenik Bosne i Hercegovine donijela je 31. jula 2018. godine odluku da se muzej proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine!
Potpuno zasluženo!
I još nešto.
U ovoj ustanovi radnici neće više raditi besplatno. Kanton Sarajevo i Univerzitet u Sarajevu, pobrinuli su se za ove vrijedne ljude.
Naime, Univerzitet u Sarajevu, kao najstarija i najveća institucija iz oblasti obrazovanja u BiH, predložio je svojim organizacionim jedinicama da se uključe u rješavanje statusa ove značajne naučne institucije, kroz davanje statusa nastavne i naučne baze UNSA Zemaljskom muzeju BiH, koji predstavlja najstariju muzejsku instituciju u BiH, koja svojim zbirkama i arhivskom građom materijalno svjedoči o historiji ovih prostora.