TUZLA

NEMOGUĆE JE ZABRANITI JEZIK NARODA!

„Veče sa Sidranom i Jahićem – o bosanskom jeziku, književnosti i još ponešto o Bosni“, naziv je tribine, upriličene početkom marta, u Plavom salonu Bosanskog kulturnog centra u Tuzli. 

Akademici  Abdulah Sidran i  Dževad Jahić govorili su o značaju bosanskog jezika i književnosti, kao temeljnih elemenata identiteta bošnjačkog naroda, ali i oblikovanju jedinstvene kulturno- povijesne cjeline, u okviru bosanskohercegovačke književnosti.

- Bogatstvo našeg jezika i književnosti, koja je na nevjerovatan način predstavila autohtoni bosanski jezik, zasigurno je jedno od rijetkih bogatstava, koja našu državu i njen narod sigurno postavlja na jednak pijedestal sa drugim evropskim narodima, rečeno je na skupu u Tuzli.

Akademik Dževad Jahić, autor višetomnog Rječnika bosanskog jezika, istakao je značaj tog djela sa naučnog, istraživačkog, kulturnog, historijskog, lingvističkog i književnog stanovišta.

Dvojica akademika govorili su i o  anticivilizacijskom pokušaju zabrane bosanskog jezika od strane institucija manjeg be-ha entiteta.

-Takvi pokušaji su potpuno beskorisni, ocjenjeno je na ovoj Tribini.

Rečeno je također da zabrana i negiranje bosanskog jezika u Banjoj Luci nisu usmjereni na sam jezik kao takav, jer je jasno da sa naučne lingvističke nauke nije moguće „zabraniti“ jezik, već se tu radi o primitivnim intencijama usmjerenim na rušenje i negiranje države Bosne i Hercegovine, kao unikatne zemlje koja baštini različitost kao svoje bogatstvo.

Nažalost, zabrinjavajuće je da i predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti na svim nivoima, nemaju zapravo nikakvu strategiju, kao ni spoznaju o važnosti jezika i književnosti u razvoju i očuvanju bosanskohercegovačkog društva i naše domovine. 

Posebno zabrinjava da se ovaj problem ne pokušava riješiti ni na nivou institucija države i entiteta, gdje funkcioneri gotovo uopće ne pridaju značaj ovom jezičkom problemu.

- Da li je riječ o neznanju, nerazumijevanju ili nedovoljnoj svijesti o sebi i svome narodu, kao unikatnoj kulturno-historijskoj zbilji, postaje nebitno, jer posljedice, sa kojima se suočavamo, gotovo da su katastrofalne, konstatovano je na ovoj tuzlanskoj Tribini.

Iz Tuzle je poručeno da, za razliku od državnih i entitetskih vlasti, građani ove zemlje uvažavaju i stoje uz svoje akademske vertikale, za razliku od vladajućih elita, što je jasan pokazatelj da je zrelost i svijest kod bosanskog čovjeka o svojoj identitetskoj unikatnosti, na mnogo većem nivou od onih koji upravljaju državnim resursima!