UZ SVJETSKI DAN MATERNJEG JEZIKA

GOVORIM BOSANSKI!

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu akademik Dževad Jahić nadahnuto je govorio o našem maternjem jeziku i njegovoj bosanskoj postojbini. Organizatori ovog važnog kulturnog događaja bili su Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” i Javna ustanova “Bosanski kulturni centar”. Akademik Dževad Jahić kazao je da su “jezičke slobode osnovni princip jezika i one znače da je čovjek kulturno biće, koje je utemeljeno u svom vlastitom jeziku, te da je svako uskraćivanje i svojatanje - direktno i nesumnjivo ugrožavanje ličnih, kulturnih i društvenih sloboda  pojedinca i zajednice”.

 

-I tema i samo obilježavanje su uvezani sa tom općepoznatom odrednicom i pojmom maternjeg jezika, kaže akademik Jahić. Znači, pokušaji sa svim našim nevoljama i u društvenom širem smislu, a pogotovo u naučnom, da se ukaže na osnovne elemente opstojnosti, utemeljenosti, savremenog funkcioniranja jednog jezika, koji se zove bosanski, a koji danas, u našem slučaju, pošto o njemu govorimo, uvezujemo sa onim što je njegova bosanska postojbina.

Akademik  Jahić smatra  da jezik medija u Bosni i Hercegovini pokazuje vrlo ozbiljne tendencije, koje liče na to da mediji u našoj domovini ne pokazuju ni minimalno poštovanja, pažnje ni odnosa prema jeziku.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" Sanjin Kodrić pojasnio je da se predavanjem akademika Dževada Jahića, jednog od autora novog bosanskog pravopisa, željela skrenuti pažnja na maternji jezik, kao sredstvo javnog komuniciranja i  književnog stvaranja. Čelnik “Preporoda” smatra da je književnost duša i srca jezika. On je na ovoj svečanosti naglasio  da je bosanski jezik, nažalost, jedan od onih jezika, koji su ugroženi!

- Želimo naglasiti tu javnu ulogu jezika, upozoriti na jezičku tradiciju, na utemeljenje bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini, s jedne strane, i s druge strane -  želimo učiniti vidljivom tu prirodnu i najkreativniju vezu jezika i književnosti, naglasio je Kodrić.

Kodrić je govorio i o historiji glasila “Preporod” i podsjetio da je on osnovan  dvadeseteog februara, daleke 1903. godine. Prevashodna njegova uloga, kao i kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “Gajret”, bila je da se pomognu muslimanski učenici i studenti. Podsjećamo da je jedan od osnivača  i prvi predsjednik bio doktor Safvet – beg Bašagić.

Na ovom skupu zapaženo je i obraćanje  ministrice za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, doktorice Naide Hota-Muminović, koja vam se – podsjećamo vas dragi mališani, okupljeni oko Tima ABC Djeca – predstavila nedavno na našoj internet stranici zanimljivim intervjuom a i aktivnim učešćem u prvom podcastu ovog projekta. 

Doktorica Hota - Muminović je kazala da “u eri brzih komunikacija - kratkih informacija i poruka i sve manje čitanja i žive riječi - moramo voditi računa i strateški se opredijeliti da nam maternji jezik i briga o njemu, kao esencijalnoj karakteristici, ali i političkom pravu, bude zapravo visoko na listi prioriteta, kada govorimo o odgojno - obrazovnom sistemu u Kantonu Sarajevo i u Bosni i Hercegovini. Voljeti svoj maternji jezik, govoriti i služiti se njime, u suštini ne znači ugrožavati drugoga“, kazala je ministrica.

U okviru ove manifestacije u sarajevskom BKC postavljena je i izložba "Bošnjačka književnost u stotinu knjiga". Ova edicija predstavlja izbor iz cjeline bošnjačkog književnog stvaranja, počevši od srednjeg vijeka, do nove književne prakse, rečeno je na svečanosti.