Blog Details

PREVOZ LJUDI I NJIHOVIH DOBARA


PREVOZ LJUDI I NJIHOVIH DOBARA

 

img-2

Vrijeme je, dragi mališani, da vas podsjetimo kako su se vaši i naši  preci prevozili u prohujalim vremenima, te kako su prenosili i prevozili različite robe s jednog mjesta na drugo.

Pretpostavljamo da ste se za kratko vrijeme, u tih vaših pet, šest, sedam, osam, devet, deset i kusur godina, nauživali vozeći se sa vašim roditeljima po bijelom svijetu i da ste se nagledali svega i svačega na tim putovanjima.

Ubjeđeni smo da ste obišli mnoge zemlje svijeta i da ste saznali,  možda i bolje, i od i nas starijih, mnogo toga o limuzinama, autobusima, tramvajima, trolejbusima, vozovima, kamionima i avionima, brodovima i  brojnim drugim prevoznim sredstvima.

 

Vjerujemo da ste od majki, očeva, rodbine i prijatelja - učiteljica i učitelja  ili na radiju i televiziji - doznali dosta toga  o cestama, željeznicama, metroima, regionalnim i međunarodnim putevima i brzim cestama.

Ima li neko među vama da još nije čuo za bicikl, autobus, voz, kamion, helikopter, brod ili avion?

Naravno da nema! 

Statističari, ljudi koji se bave brojkama, nedavno su potvrdili da trenutno u svijetu ima preko hiljadu i petnaest milijardi automobila! 

U taj broj uvršten je, naravno, i vaš porodični automobil!

Kladimo se sa vama u čokoladu “Samo ti” ili “Volim te” da ste čuli za brod i parobrod, koji jure  morima, okeanima,  rijekama i jezerima.

Iz pouzdanih izvora javljeno nam je da ste davno čuli i za svemirske brodove, koji svakodnevno jure put Marsa ili Mjeseca, a ko zna -  možda i do drugih planeta Sunčevog Sistema!

U nastavku, rado bismo vas podsjetili kako su se po zemlji vozili očevi vaših očeva i djedovi i pradjedovi vaših djedova i pradjedova, te kako su prevozili razne robe i vršili brojne usluge. 

Skoknućeno na nekoliko minuta u Srednji vijek, koji se ukliještio u period između jedanaestog i petnaestog stoljeća. 

Uglavnom, u to vrijeme, ali i ranije, ljudi, koji su živjeli u tom vijeku ili stoljeću, jahali su konje vrane ili se vozili konjskim zapregama, a na taj način prevožene su i robe s kraja na kraj svijeta.

“Šta je to karavan”, pitao me je prije nekoliko minuta jedan mališan, koji me, inače,  često pozove iz dalekog svijeta, kada god ima kakvo zanimljivo pitanje. Pa njemu i vama šaljem, evo, brzi odgovor: karavan je perzijska riječ, koja u prevodu znači: zaštita trgovine ili posla. 

I, taman kad sam svima vama i pometnutom dječaku pojasnio šta je karavan, zazvoni opet telefon i taj isti dječak me pita: ”A, bogati, gospodine, šta je  “perzija”, te mu odgovorih kako je to zajednički naziv za iransku monarhiju ili više njih, koje su u davnoj prošlosti vladale  teritorijama današnjeg Irana. Perzijsko carstvo je, inače, zauzimalo veliko prostranstvo, sve do  Egipta. 

Da se vratimo karavanu, koji su činili brojni trgovci i drugi putnici, koji su, uglavnom radi vlastite zaštite, putovali ustaljenim karavanskim putevima, kroz Aziju i Afriku, zajedno - u dugim kolonama.

So je, kažu, bila najtraženija roba /!/, koja je prenošena često i sa hiljadu deva, zapisano je u historijskim knjigama. Na tim dugim putovanjima trgovce je predvodio takozvani karwan salar ili karwan kaš. Uz puteve su podizana svratišta i prenoćišta, koja su se zvala karavansaraji i u kojima se također i trgovalo.

Putnici namjernici putovali su u stara vremena i kočijama ili fijakerima.

Taj naziv vezan je za kola, odnosno kopneno vozilo na kotačima za prijevoz putnika, koje pokreću životinje, najčešće konji. Kočije su se prvi put pojavile polovinom petnaestog stoljeća u mađarskom mjestu Koču, a u Engleskoj su se pojavile 1640. godine. Kočijaši dobivaju uniforme i poštanski rog da bi trubljenjem najavljivali svoj dolazak. Otmjene kočije u to vrijeme je  pratilo četiri do pet rasnih pasa.

Nekoliko godina kasnije kočije se pojavljuju i u Francuskoj, a potom i u Austriji. Beč je 1788. godine imao 648 registrovanih fijakera i 300 neregistrovanih, a 1856. godine u glavnom gradu Austrije je pokrenut tramvajski saobraćaj, sa konjskom  vučom, o kojem ćemo vam šire govoriti kasnije. 

Kasnije, kočije su služile kao model za izradu takozvanih kočija, bez konjske zaprege. 

U našim krajevima, izgradnja  puteva u Bosni, ubrzala je otkrivanje bogatih rudnih nalazišta -  srebra, bakra, željeza,  olova, a potom i soli. Otvaraju se rudnici u Srebrenici, Srebreniku, Kupresu, Olovu, Varešu, Tuzli i drugim gradovima i krajevima. Uporedo sa rudarstvom razvijala se i trgovina. Gradila su se nova naselja, vojni logori i nove ceste, a za transport su korišteni kola i kočije.

Austrijski majstori su 1693. godine napravili “kočiju za iznajmljivanje”. Kočiju su vukla dva konja. Potom su izmišljene “nosaljke”, a ubrzo potom je napravljen i prvi fijaker, namijenjen za prevoz ljudi i roba. 

Tradicija turističke vožnje fijakerima ilidžanskom Velikom Alejom traje oko stoljeće, sa malim prekidima (ratovi), traje duže od 150 godina.

 

Draga djeco, nakon konja, kola, kočija i fijakera, novoizgrađenim putevima, autoputovima i šinama otisnuli su se automobili, autobusi, kamioni, vozovi, trolejbusi, tramvaji i druga vozila. 

A sada, da ukratko najavimo da ćemo u našem sljedećem prilogu šire govoriti o tramvajskom saobraćaju u Evropi i kod nas, u našoj jedinoj i najdražoj domovini Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je da je Sarajevo, prije Beča, dobilo tramvaj. 

Zanimljivo je također da je početak razvoja tramvajskog saobraćaja u našem glavnom gradu bio vezan za razvoj željezničkog saobraćaja, koji je Austro-Ugarska željela povezati Sarajevo sa ostatkom tadašnje Monarhije. 

Podsjećamo vas, dragi naši mališani, da je prvi voz u Sarajevo stigao 5. oktobra 1882. godine, te da je 1. januara 1885. godine pušten u rad prvi sarajevski ljepotan, koji je kao pogon koristio konjsku vuču.

Prvi električni tramvaj u Sarajevu

I tako – dragi naši najmlađi i najdraži, danonoćno, putevima i šinama, velikim rijekama, dubokim jezerima, uzburkanim morima i okeanima, decenijama i stoljećima jure čamci, brodice, trajekti, brodovi i poneki  kruzer… Vazdušnim prostranstvom plove raznovrsni avioni, helikopteri i baloni, prevozeći milione putnika namjernika na brojna odredišta.

 

 

I tako – iz dana u noć i iz noći u dan!

Sretan vam put, ma gdje da putujete, dragi  naši mališani, okupljeni oko Tima ABC Djeca.

Vedro vam nebo bilo - široki vam drumovi bili i mirna mora i jezera vam bila...

Pripremio Velid Džindo

 

 


 

Kontakt

ABC Djeca
444 N. Michigan Avenue
Suite 1200
Chicago, IL 60611

Phone: + 1(800) 619-2940

Kontakt