BOSANSKO - HERCEGOVAČKI MOSTOVI
STARI MOST
Ne tako davno, dragi naši mališani, okupljeni oko Aplikacije ABC Djeca, predstavili smo vam najljepše sarajevske mostove i tada se zakleli Starim mostom da ćemo upravo u Mostaru započeti obilazak unikatnih objekata, koji spajaju riječne obale u svim krajevima ove znamenite zemlje.
Stari most je bio, u vrijeme gradnje, najveća lučna konstrukcija na svijetu i sagrađen je 1566. godine, po preporuci Sulejmana Veličanstvenog. U historiji mosta ispisano je zlatnim slovima i ime slavnog graditelja Hajrudina Mimara !
O gradnji ovog veličanstvenog mosta napisane su brojne knjige i ispričane neprebrojne legende.
Prema jednoj od njih, graditelju mosta Hajrudinu, koji je bio učenik slavnog arhitekte Sinana, zaprijećeno je smrću, ukoliko ne uspije izgraditi projektovani Stari most nad Neretvom. Prema istoj legendi, u strahu od neuspjeha, majstor Mimar je strahovao da se konstrukcija mosta ne sruši. Na sreću, tog dana, kada je most zasjao u svoj svojoj ljepoti, odahnuo je i njegov graditelj.
Među brojnim žrtvama, stradalim u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, našao se 1993. godine i Stari most, graditeljski ponos Mostara i Bosne i Hercegovine!
Desetak godina kasnije Stari most je ponovno zasjao punim sjajem ponad modro - zelene rijeke Neretve, a oblikovale su ga ruke turskih darovitih neimara, koji su, na djelu, 438 godina nakon Mimar Hajrudina, podigli isti most, pred kojim zastaje dah brojnim turistima i hodoljubima iz cijelog svijeta, koji hrle Starom u zagrljaj.
Luk mosta je visok dvadeset i četiri, a širok četiri metra i trideset centimetara.
Skokovi sa Starog mosta su tradicionalno takmičenje, koje se organizuje svake godine, krajem jula. Neustrašivi momci iz naše zemlje i regiona spektakularno skaču na noge i na glavu, u hladnu Neretvu. Tradicija je duga koliko i sam most, tvrde bosanskohercegovački historičari, a u knjigama je zabilježen prvi skok godine 1664.
Najpoznatiji skakač u istoriji bio je Mostarac Emir Balić, sa trinaest pobjeda, a za sva vremena ispisana su imena i drugih vrsnih skakača Mirsada Dede Pašića, Benaida Kalajdžića, Jadranka i Gorana Finka, Lorensa Liste, Harisa Džemata i Samira Zukanovića.
Ovaj svojevrsni spomenik kulture uvršten je u UNESKOVU kulturnu baštinu!
ARSLANAGIĆA MOST U TREBINJU
Među najvrijednije mostove, uz višegradski i mostarski, ubraja se i ovaj most, koji spaja obale rijeke Trebišnjice i proglašen je državnim nacionalnim spomenikom.
Spada u najznamenitije spomenike, nastale na razmeđu petnaestog i devetnaestog stoljeća.
Sa jednim od najmlađih Arslanagića, po kojima je ime dobio ovaj most, razgovarao sam sa doktorom Šefketom, profesorom matematike na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu.
- Dužina mosta je 92 metra i 25 centimetara, a širina 3, 60 metara, kaže doktor Arslanagić i dodaje da se most sastoji od dva velika i pet manjih svodova, na tri stupa i sagrađen je 1573. godine, kao zadužbina Mehmed – paše Sokolovića. Pretpostavlja se da je graditej i ovog, kao i mostarskog Starog mosta, bio Hajrudin Mimar, a ime je dobio po Arslan-agi, koji je krajem sedamnaestog stoljeća došao iz Herceg Novog u Trebinje, kazao mi je doktor Šefket Arslanagić.
MOST NA ŽEPI
Ovaj nacionalni spomenik prvobitno je sagrađen na ušću istoimene rijeke Žepe u Drinu, da bi 1966. godine, zbog izgradnje Hidroelektrane Bajina Bašta, demontiran i postavljen na petsto metara od istoimenog naselja. O njemu je naš nobelovac Ivo Andrić napisao pripovjetku o neprebrojnim strepnjama graditelja.
- Vitak i bijel, sveden na jedan luk od stijene do stijene, most na Žepi izgledao je kao da su obje obale izbacile, jedna prema drugoj, po mlaz vode. Na mjestu gdje su se mlazevi sudarili, nastao je luk, koji lebni nad ponorom, napisao je nobelovac Andrić.
KARAĐOZ-BEGOV MOST U BLAGAJU
Ovaj most prvi put se spominje 1570. godine i on premošćuje rijeku Bunu. Udaljen je oko sedamsto metara nizvodno od vrela Bune. I on, kao i svi drugi hercegovački mostovi, građen je od kamena. Uz to, graditelji su koristili i kovano gvožđe i olovo za spajanje pojedinih takozvanih kvadera, svodnjaka, dijelova vijenaca i ograde.
Karađoz-begov most je građen na više lukova, nastalih u tom vremenu. Dužina ovog mosta, koji je takođe proglašen nacionalnim spomenikom, je trideset i tri metra i 40 centimetara. Dosta detalja upućuje na to da su ga gradili - domaći majstori! Vidi se to i po načinu njegove niske gradnje, kažu bolji poznavaoci graditeljstva.
MOST U JABLANICI
Pamte ga generacije Bosanaca i Hercegovaca, kao most koji je odigrao važnu ulogu u odbrani i spašavanju naših boraca u Drugom svjetskom ratu, koje su 1943. godine napadali Nijemci i domaći izdajnici. Most je bio u središtu pažnje filma “Bitka na Neretvi”. Proglašen je za nacionalni spomenik naše domovine. Inače, sagrađen je 1888. godine. Historičari kažu da je most naručen od Engleza, koji su ga brzo i kvalitetno i montirali.
KAMENA ĆUPRIJA U KONJICU
U sedamnaestom stoljeću ovaj konjički most predstavljao je, kažu, remek djelo arhitekture tog vremena!
Krajem Drugog svjetskog rata Nijemci su porušili Kamenu ćupriju. Preživjeli su samo kameni stubovi.
Pedeset osam godina kasnije Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika naše zemlje proglasila je ovo dobro nacionalnim spomenikom, a dvije hiljade i šeste počela je nova obnova Kamene ćuprije.
U obnovi mosta i izgradnji ponovno su se iskazale vještine turskih graditelja. Republika Turska i Federacija BiH osigurale su sredstva i neke nove neimare, poput Hajrudina Mimara. Ubrzo, iz Neretve je izronio prelijep nov novcat most – Konjička kamena ćuprija!
Gledajte i uživajte, dragi mališani! A kad dođete u našu i vašu domovinu i ukoliko poželite vidjeti i tu konjičku ljepoticu, vodimo vas bez riječi u taj kraj, u kojem je rođen. Tada ćemo, uz ukusne konjičke ćevape, da vam pričamo na obalama hitre Neretve o svemu pomalo, a ponajviše o jednom od najvećih i najboljih bosanskih hodoljuba, pisaca i crtača, Zuki Džumhuru.
-Ama, pogledajte me dobro i recite, bez imalo uvijanja: kako vam izgledam? - pita vas čuvena konjička Kamena ćuprija!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
NEVESINJSKI OVČIJI BROD
Osmanlije su u šesnaestom stoljeću premostile i obale nevesinjske rječice Zalomke! U ovoj čaršiji i danas se šapuće kako je ovaj most sagradio turski graditelj, a ko bi drugi, do isti onaj koji je sagradio Stari most! Pogađate – on se zove Mimar Hajrudin! Bože dragi, koliko je mostova i drugih hajrata – zadužbina - ostalo iza tog vrijednog majstora u ovoj, za njega prijateljskoj, ali ipak dalekoj zemlji!
Uz ovo, postoji još jedno narodno predanje, prema kojem je gradnju nevesinjske ćuprije finasirala, niko drugi do - udovica bega Ljubovića, koja je rano ostala bez muža, jer je beg stradao u dvoboju. Most je 2018. proglašen nacionalnim spomenikom BiH.
I MOST NA ŠUJICI
I za kraj, dragi mališani, požurimo do Rimskog mosta, na rječici Šujici. Vjerovali ili ne, ova ćuprija je sagrađena u prvom stoljeću i stara je, eto, ravno dvije hiljade godina! Zanimljivo je takođe da je ovaj most sagrađen na najkrivudavijoj rijeci u Evropi, pa time i u našoj domovini Bosni i Hercegovini! Nazivaju je i Galečka ćuprija i nalazi se u istoimenom mjestu Šujici, koje se nalazi između Kupresa i Livna…
MOST MEHMED PAŠE SOKOLOVIĆA
Zaključujemo ovu našu kratku šetnju domovinom kratkim podsjećanjem na Most u Višegradu. Ovaj naš nacionalni spomenik je istodobno i Uneskov spomenik kulture i jedno od najljepših zdanja bosanskohercegovačke kulture!
Prema historijskim zapisima, most je izgrađen u razdoblju 1571-1577. godina. Više puta oštetile su ga brojne vojske i njihove falange, iza kojih je ostajala pustoš. Most ukrašava jedanaest lučnih otvora. Na sredini mosta dominira kapija sofa, u kojoj uživaju naročito mladi za dugih ljetnih noći.
Za ovaj most vezan je i roman nobelovca Ive Andrića "Na Drini ćuprija", za koji je pisac nagrađen Nobelovom nagradom.
Nažalost, upisan je na listu stotinu najugroženijih mostova na svijetu!
