Blog Details

BOSANSKI VITEZ SEAD DELIĆ

BOSANSKI VITEZ SEAD DELIĆ

Na bosanskohercegovačkoj sceni pojavio se prije desetak godina prvi bosanski vitez! Ime mu je Sead, a prezime  Delić.

Stasom, glasom i likom podsjeća na vitezove, koji još žive u našoj mašti i sjećanjima.

Ko je i što je, zapravo, vitez, pitate se vjerovatno draga djeco, vi koji ste rođeni u dvadeset prvom stoljeću?!

U davna vremena vitezom je nazivan plemić, koji je slijedio kralja u njegovim ratnim pohodima. U srednjem vijeku vitezovi su činili poseban stalež profesionalnih ratnika, plemića, koji su imali pravo da sa sobom nose oružje u svako doba dana i noći i u svim godišnjim dobima!

Viteški stalež razvio je svoju specifičnu kulturu. Postojao je u to doba obred inicijacije, što u prevodu znači “obredno primanje” ili “posvećenje”, koji je počeo da se praktikuje među vitezovima od 1086. godine, kada je Vilim Osvajač imenovao svoga sina vitezom. Istoričari tvrde da je sve do trinaestog stoljeća taj obred obuhvatao isključivo čišćenje i ispovijedi. Vitezovi su imali vlastita pravila ponašanja ili kodeks časti, koji su se odnosili na vjernost, čestitost, hrabrost i vještinu. Vitezovi su se također borili za siromašne ljude i zavodili mir u svom kraju.

Danas se u Ujedinjenom Kraljevstvu titula vitez dodjeljuje izuzetnim osobama, koje se oslovljavaju sa “sir”, dok žene dobivaju počasni naziv “dama”.

Tako je, eto, i naše gore list, naš Sead Delić, odlučio u dvadeset prvom stoljeću, da uprti teško breme, koje podrazumijeva ime VITEZ.

Do sada, u našoj domovini Bosni i Hercegovini, imali smo samo jednog Viteza. To je ime gradića kod Zenice! Imali smo također viteški naziv  za neke brigade slavne Armije Republike BiH, čiji borci i starješine su se posebno isticali u hrabrosti i čestitosti, poput viteza iz srednjeg vijeka.

Bilo kako bilo, ali  - sada smo na dobrom putu da dobijemo i prvog viteza, među hrabrim momcima!

Sadašnji i budući bosansko-hercegovački vitez Sead kaže da žarko želi da se na ovaj način sačuva bosanska tradicija, pa su se on i njegovi prijatelji i dobri poznavaoci filmske industrije odlučili da vlastitu inspiraciju pretvore u - dugometražni bosansko-hercegovački film! 

Radnja filma događa se u periodu bosanske kraljevine, za koju historičari često ističu da je predstavljala najznačajniji period u nastajanju bosanske države.

Stvaraoci ovog filma obećavaju kako je ovo filmsko djelo svojevrsna potraga za izgubljenim identitetom, jer, kako autori ističu, osvajači, svaki od njih, "skidali su sloj po sloj" tog bosanskog identiteta.

Istodobno, autori filma zahvalni su na podršci Fondaciji za kinematografiju, hrvatskoj Fondaciji za audio vizuelni centar i koproducentu, Kinematograf doo iz Zagreba, Radio televiziji Federacije BiH i upravo Fondaciji La Terra Nostra, koja je pokrenula kampanju za prikupljanje novca. Reditelj filma Tarik Hodžić i producent Adnan Ćuhara podsjećaju da je pred njima još mnogo mukotrpnog rada i snimanja u Austriji, Turskoj, Mađarskoj, Engleskoj, Americi, Rusiji, Italiji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

U svim ovim zemljama, nakon obavljenih snimanja na Bobovcu, Ostrošcu, Starom gradu Visokom i Srebreniku, ali i u još nekim dijelovima srednjovjekovnog kraljevstva BiH, članovi ekipe planiraju, uz snimanja u Rusiji, razgovarati sa domaćinima  o Povelji Kulina bana, koja se upravo nalazi u toj zemlji, zatim će boravak u Rimu, u kojem je okončan životni put  posljednje Bosanske kraljice, iskoristiti da obave razgovor sa tamošnjim domaćinima, a u Njujorku će tragati za posljednjim Tvrtkovim zlatnikom, koji se nalazi u tom američkom velegradu.

Želja ovih mladih stvaralaca je da snime vrhunski film i priču o Seadu Deliću, koji traga za identitetom. U suštini, to je priča svih nas – Bosanaca, kojima fali tog osjećaja identiteta BiH, kažu filmski stvaraoci.

- Obišli smo bezmalo cijeli svijet, ali, nigdje, ama baš nigdje, nema naše domovine Bosne i Hercegovine  niti se iko može uporediti sa njom… Kameni spavači se lagano bude, a sa njima i zaljubljenici u srednjovjekovnu Bosnu, poručuju umjetničke vođe ovog istorijskog bosanskog projekta.

Zanimljivu izjavu dao je i reditelj fima Tarik Hodžić, koji kaže:

 

-...Ja pripadam jednoj generaciji, koja je oduvijek voljela istorijske filmove i serije. Sad tu dolazimo do jednog apsurda: Oduvijek sam volio istoriju, a zapravo, jako sam malo znao o našoj bosanskoj istoriji. Tačno, na to mjesto, doveo nas je Sejo, koji nam je otvorio to neko duhovno zakopano blago. I bio sam prosto oduševljen kakve vladare i kakve događaje smo imali u našoj neposrednoj prošlosti, kazao je reditelj filma Tarik Hodžić !

oOo

 

"Dragi Bosanski Vitezovi, Vi što živite u Bosni i vi što živite van nje. Ovaj film je svjedočenje naše zajedničke ljubavi prema našoj domovini. Naša snaga i istrajnost u našoj ljubavi su naša borba za bolju budućnost. Ovim filmom mi, Bosanski Vitezovi, pričamo našu priču cijelom svijetu. Svi smo mi Bosanski Vitezovi", kazala je predsjednica Upravnog odbora Alma Palo Aličehić.

 

oOo

"Da bi Bosna privredno bila što neovisnija, odnosno da bi se suzbio pomorski monopol Dubrovnika, Đenove i Venecije, Tvrtko I, bosanski kralj, odlučio je da sagradi vlastite luke i flotu. Na dijelu bosanskog primorja, između Dubrovnika i Kotorskog zaljeva, odabrana je najpovoljnija tačka – ispred ulaza u Kotorski zaljev. Tu je sagradio velelijepi grad nazvan “Novi” (današnji Herceg-Novi), s izvrsnom lukom, trgom soli i drugim lučkim sadržajima.

Tvrtko, međutim, nije stao na tome.

Podigao je još jednu luku, ali u dubini zemlje, na Neretvi. Bio je to Brstanik, kod današnjeg Opuzena. Tu je podignuto i brodogradilište, pa je, s onim u Kotoru, počelo raditi punom parom na izgradnji bosanske flote. Kako se, naime, u sastavu bosanske države nalazila i obala od Kotora (bez Dubrovnika), do Zrmanje, povis Zadra, te najveći dalmatinski otoci, bilo je neophodno da Bosna ima vlastitu flotu.

Ona je bila potrebna i za potrebe trgovine i za ratne operacije. Dio flote kupljen je u Veneciji, a za admirala je postavljen iskusni Mlećanin Nikola Basej.

Tako je Bosna uspostavila vlastitu flotu, čime je postala i pomorska sila.

Od tada su se na Jadranu sve češće susretali brodovi na kojima se vijorila bosanska zastava sa ljiljanima."

Dr. Enver Imamović: “Korijeni Bosne i bosanstva”



Kontakt

ABC Djeca
444 N. Michigan Avenue
Suite 1200
Chicago, IL 60611

Phone: + 1(800) 619-2940

Kontakt