GODIŠNJA DOBA
Dragi naši mališani, odavno nismo imali ovako vedro, izjutra hladno, a sredinom dana toplo vrijeme. Vrijeme, koje nam je donijelo magično Miholjsko ljeto, na razmeđu oktobra i novembra dvije hiljade i dvadeset i prve.
Nakon nekoliko oblačnih i povremeno kišovitih dana, zapljusnule su nas, iz dubina plavetnila nebeskog, vrele sunčeve zrake!
Bezmalo, sva ovogodišnja jesenja jutra ličila su kao jaje jajetu. Jutarnju hladnoću smjenjivala su topla popodneva, sve do prvog sumraka, kada bi utihni zaostale vreline minulog ljeta.
Posvuda oko nas smjenjivale su se prelijepe slike najnovije dvije hiljade i dvadeset i prve jeseni na Zemaljskoj kugli.
Šetnice su bile pretijesne za šetače i bicikliste. Riječna priobalja su bila krcata šetačima. I sami smo se gubili u toj masi onih koji vole Vilsonovo i sva druga prelijepa sarajevska šetališta. Hodili smo tako uz Miljacku, i , u neko doba, naumpali ste nam vi, dragi mališani, okupljeni u i oko tima ABC Djeca.
I odlučismo, na krilima razuzdane mašte, ispričati vam sve ono što smo godinama znali ili naučili o – GODIŠNJIM DOBIMA !
Dragi naši maleni, na ovoj našoj planeti Zemlji, milionima godina, imamo četiri godišnja doba!
Prohujale su decenije, stoljeća i hiljade godina, a ona su bila i ostala Proljeće, Ljeto, Jesen i Zima! Godišnja doba ne počinju uvijek istog dana i u isto vrijeme, zbog niza poremećaja koje Zemlja doživljava, okrećući se oko Sunca.
Znam da znate da sa PROLJEĆEM u naše krajeve i avlije pristižu topliji dani. Svuda oko nas oživi priroda. Zamirišu ko suho zlato žuta jagorčevina i na njene žute cvjetove slete prve pčele, koje su se zaželjele cvata i nektara. Na ovaj svijet, sa svih strana, pristižu mladi brojnih životinjskih vrsta. Svijaju se ptičja gnijezda ispod kućnih i stajskih krovova i u krošnjama procvjetalog drveća. Uređuju se dvorišta i vrše pripreme za raznovrsne poljske radove. Proljeće pamtimo i po marljivim pčelama i mravima, zanosnom cvrkutu brojnih vrsta ptica, radinošću ratara i šarenilu, kojim odiše njeno veličanstvo priroda.
U starom Rimu se prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine, a Kelti su slavili prvi dan proljeća, kao uskrsnuće Sunca. U staroj Grčkoj početak proljeća je označavao Dionizovo ponovno rođenje.
Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja nečeg novog. To je to proljeće, koje traje od dvadesetog marta, do dvadeset prvog juna, kada “vlast” na ovom svijetu preuzima LJETO, koje je na drugom mjestu po ljepoti, odmah iza proljeća.
S radošću ga iščekuju i sva djeca svijeta, koja mjesecima hode sa roditeljima, po gorama i sinjim morima, ili po jezerima, selima i planinama, a oni najbogatiji sve češće putuju i prekookeanskim brodovima ili lete avionima ili raketama raznih boja, na neku od planeta, smještenih u dubinama nepreglednog nebeskog prostranstva. Pamtimo ih i po dugim danima i čarnim noćima i igrama, koje nerijetko traju i po cijelu noć…
Ljeto je najtoplije od sva četiri godišnja doba.
Meteorolozi razlikuju sjeverno i južno ljeto. Sjeverno ljeto na sjevernoj polutki poklapa se s dolaskom takozvane južne zime, na južnoj polutki. Službeni početak ljeta je 22. juni svake godine, a traje do jesenske ravnodnevnice, 21.septembra.
Bosanska ljeta su mahom duga, sunčana i stabilna, s temperaturom između 25 i 30 stepeni Celzijusa.
I sve tako, dok “sudija” ne odsvira kraj ljetnih dogodovština i najavi JESEN, koja, kako rekosmo, počinje 21. septembra. Dva dana kasnije počinje ravnodnevnica. Dan i noć traju po 12 sati, pa postupno nakon tog datuma dani postaju za jednu minutu kraći od noći, a noći jednu minutu duže od dana.
Postoje dva jesenja razdoblja: rana jesen traje od 23. septembra, do kraja oktobra, a kasna jesen traje od početka novembra, sve do 21. decembra.
Tokom jeseni vrši se berba plodova – ponajprije jabuke, kruške, šljive i grožđa. Isto tako na većini listopadnih stabala tokom jeseni otpada lišće, a tokom jeseni životinje, koje spavaju zimski san, finaliziraju nakupljanje masnih naslaga i zaliha hrane, koje će im omogućiti da prežive zimu.
U tim jesenjim danima svi vi, stariji od šest godina, krećete u škole i na fakultete, dok vaše majke pune ostave medom, ajvarom, marmeladom, sokovima i ko zna čime još. U jesen listopadno drveće mijenja boju listova, ptice selice odlaze u toplije krajeve, a životinje spavalice spremaju se za zimski san.
I sve tako, do 21. decembra, kada startuje teta ZIMA, koja ostaje među nama sve do 21. marta nove novcate 2022. godine. Zima je najhladnije godišnje doba i tada priroda mjesecima miruje , okovana hladnoćom i ledom.
A zimske čarolije baš su – prave čarolije! Nakon sankanja, liguranja i skijanja, zajapureni obraščići hrle u tople stanove i kuće, u kojima je zimi, ipak, najljepše.
Eh, sad, nije posvuda baš tako kao što je kod nas !
Postoje područja na našoj planeti koja imaju samo dvije sezone godišnje: jedno vlažno, a drugo suho. Recimo, i u tropskim krajevima postoje takva dva godišnja doba: kišno - kad je kod nas proljeće - i sušno, u ostalim dijelovima godine.
To se, na primjer, događa i u monsunskim područjima, kada obilne kiše plave tropska područja. U Sahari i ostalim pustinjama vlada vječito ljeto, a u Antartici i Artici – vječna zima.
Najzad, godišnja doba se mijenjaju tokom godine zato što su različita Zemljina područja nagnuta prema Suncu, u različito vrijeme...
Želimo vama, našim najmlađim i najdražim, dobro zdravlje i vječiti osmijeh na vašim prelijepim licima!
Naravno, želimo svima vama uspjeh u školi i nezaboravne trenutke u svakom od godišnjih doba!
Od Proljeća, do Ljeta, Jeseni i Zime !
