Gotovo pa nevjerovatno zvuči broj vrhunskih slikara umjetnika u kratkom historijskom periodu, na tako malom bosansko-hercegovačkom prostoru!Dok čitate ova imena – molim vas – ustanite!

Baš tako - s poštovanjem...

Mersad Berber! Gabrijel Jurkić! Ismet Mujezinović!Lazar Drljača! Nesim Tahirović! Salim Obralić! Roman Petrović! Edin Numankadić! Braco Dimitrijević!  Đoko Mazalić!

Ti, ti, tamo što si na trenutak sjeo...?! Molim te – iz poštovanja – ustani! Tako. Hvala...

Idemo dalje:

Virgilije Nevjestić! Ivo Šeremet! Affan Ramić! Ico Voljevica!

Safet Zec! Franjo Likar! Vojo Dimitrijević! Branko Šotra! Mustafa Skopljak! Ivica Propadalo! Halil Tikveša! Danijel Ozmo! Avdo Žiga! Zuko Džumhur! Dževad Hozo! Irfan Hozo! Petar Šain...!

 I tako godinama. I  tako redom.

Draga naša ABC Djeco, dragi mališani, ali i „starišani“, koji ste se zabavili svakodnevnim poslom, u trci za životom dostojnim čovjeka, pa u toj trci zaboravili na mnoge velikane - umjetnike minulih i sadašnjih vremena, u troslovnoj domovini BiH, evo prilike da i vi date svoj doprinos majstorima kista i boja, ponavljajući za nama ova imena trajna, spoštovanjem i neizmjernom zahvalnošću, jer su se izdigli iznad prosječnosti,prašine i drijemeži i darovali ovu zemlju djelima neprolazne vrijednosti. Želimo vjerovati da ćete zapamtiti naše darovite umjetnike,koji su pronijeli slavu bosanskohercegovačkog slikarstva, na sve četiri strane svijeta.

U nastavku ovog teksta pokušaćemo kratkoprogovoriti o najpoznatijim slikarskim dostignućima ovih znamenitih  umjetnika,koji su se stoljećima okupljali oko brojnih časopisa. Među njima i oko nezaboravnog časopisa „Nada“, koji je decenijama predstavljao kutak za sve umjetnike,koje je Svevišnji nagradio talentom i umijećem.

Odrastajući u raskošnoj bosanskoheregovačkoj prirodi, koja će u njihovim radovima i na njihovim platnima nabujati, poput prelijepih naših rijeka Save,Sane,Une,Bosne,Vrbasa,Neretve, Drine…do neslućenih visina, oni najdarovitiji i najimućniji  vremenom su pohodili znamenite evropske akademije i umjetničke škole i za kratko vrijeme pokazali domaćoj i evropskoj umjetničkoj javnosti o kakvim se  umjetnicima radi. Najpoznatije u to vrijeme u Evropi bile su Minhenska, Praška i Bečka akademija, koje su širom otvorile vrata be-ha umjetnicima.

Tako su Bečku pohađali talentirani slikari – Lazar Drljača i Gabrijel Jurkić. Duh domovine Bosnei Hercegovine i njene umjetnosti zapljusnuo je evropske visine i rasplamsao riječne, planinske, jezerske,šumske i livadske motive, na vječnim slikarskim platnima, pred kojima su s poštovanjem zastajali nadaleko znani evropski umjetnici. 

Jurkić je bio među prvim slikarima – umjetnicima - koji je na svom platnu uspio dočarati bosanskohercegovački srednjevjekovni život i čarobne pejzaže,koji su na najbolji način odslikavali vlastitu domovinu, na početku dvadesetog stoljeća.

U tom periodu slika “Visoravan u cvatu”, iz 1914. godine, predstavljala je remek-djelo naše pejzažne umjetnosti.

S druge strane, Lazar Drljača je svojim djelom “Tri konjanika” iz 1913.godine, oduševio domaću i evropsku kulturnu javnost.

Dar za slikarstvo i prevashodno za pejzaž,  potvrdio je u Minhenskoj akademiji naše gore list, slikar Karlo Mijić, koji je van svake sumnje, u to vrijeme, bio jedan od najboljih  bosanskohercegovačkih slikara.

Mersad Berber školovao se u Ljubljani šezdesetih godina prošlog stoljeća. Preokupacija su mu bila djela iz bogate bosanskohercegovačke tradicije,ali i španski barok i rana renesansa.  Među brojnim djelima ističu se “Alegorija I”, II I III,“Diptih”, ”Djevojka” I, “Konj I” i II,“Figura I” i II, “Flora sa starim gradom”,potom “Flora I”, II, III i IV, onda”Portret”, “Minijatura”,Profil”,“Venecija”, “Jekovac“, „Minijatura u crnome“, „Firentinka II“, „Mladasa buketom“, „Dama izSt.Petersburga“, „Posveta Velaskquezu  II“ i brojni,brojni drugi neprevaziđeni autori.

Zbirka Ismeta Mujezinovića broji 2085 slika, crteža, akvarela,krokija i grafika, na kojima je uporno i predano radio čaksedam decenija! Bio je i ostao posvećen umjetničkom realizmu i tematici vezanoj za Drugi svjetski rat i Narodno-oslobodilačku borbu. Njegov slikarski opus uglavnom je pohranjen u Tuzlanskoj galeriji portreta.

Safet Zec je priredio sedamdesetak samostalnih izložbi u BiH i brojnim svjetskim metropolama. Za svoj umjetnički rad dobio je preko dvadeset stručnih nagrada.Godine 2007. odlikovan je Ordenom za umjetnost i književnost Republike Francuske i proglašen Vitezom umjetnosti. Među najboljim djelima ističu se „Soba moje sestre“,“Bakarevićeva tekija“,“Velika soba“,crtež, „Kuće i krošnje“,“Prozori“ i Ciklus slika „Srebrenica“.

Vojo Dimitrijević je bio začetnik moderne umjetnosti  u našoj domovini.Daleke 1936.godine završio je u Beogradu Državnu umjetničku školu.Bio je jedan od osnivača kultnog sarajevskog Collegium Artisticuma 1939.godine. Najpoznatija djela bila su mu ulja na platnu „Kraj peći“, “Španija“,“Portret slikara Ismeta Mujezinovića“, „Ulica  pod snijegom“ i brojna druga.

Petar Šain je bio jedan od prvih slikara iz prve generacije umjetnika,koji su pohađali umjetničke škole.Najpoznatija djela su mu bila „Pejzaž“, „Zima na Romaniji“,“Ples rata“, „Sa marša“,“Molitva u polju“ i brojna druga.

Franjo Likar bavio se slikarstvom,skulpturom i grafikom, filmskom fotografijom i pozorišnom scenografijom. Najpoznatija djela bila su mu na platnu „Slika u plavom“, „Plivačica“ i „Strah“.

Đoko Mazalić je takođe slikar iz prve generacije.Najpoznatija njegova djela  su „Kopači“, “Osudjeni“,“Bijeg u Egipat“,“Staru jablanovi“ i „Herojski kraj“.

Affan Ramić se bavio kolažom i filigranskim crtežom. Upamtili smo ga po djelima „Kostelski enterijer“,“U kanjonu Neretve“, „Torzo u kamenu“ i „Katuni pod Veležom“.

Zuko Džumhur je bio jedan od najpoznatijih majstora reportaže u BiH i nezaboravni vječiti putnik i hodoljub.Pamtimo ga po putopisima,slikama i crtežima.Objavio je više od 10 hiljada karikatura.

Branko Šotra bavio se slikarstvom,grafikom, primjenjenom umjetnošću i likovnom kritikom.Sjećamo ga se i po djelima: „Ulica“,“Motiv iz Hercegovine“,“Portret Obrada Petrovića“,“Vaskrsenje  Lazarevo“ i „Korjen“.

Edin Numankadić bio je jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika sedamdesetih godina prošlog stoljeća.Bavio se takozvanim procesualnim i analitičkim slikarstvom.Najpoznatija djela:“Prostor,boja i vrijeme“,“Tragovi“, “Zapisi“ i“Kutije“.

Dževad Hozo je bosanskohercegovački grafičar. Djela su mu grafički ciklusi,od „Drvoreza 1960-62“, preko „Litografije i bakropisa“, do „Suočenja“ i „Sarajevske pasije“.

 

I – mogli bi ovako još dugo, dugo da nabrajamo brojne umjetničke velikane bosanskohercegovačke.

Draga ABC Djeco,ma gdje da ste!

Pokušali smo vam predstaviti ukratko najpoznatija umjetnička imena. Nažalost, zbog ograničenog prostora, morali smo iz životopisa ovih naših umjetničkih genijalaca, istrgnuti tek po koju rečenicu – dvije.

Bili bismo sretni kada biste i sami ušli u taj čarobni svijet naših umjetničkih velikana, kada vam bude vrijeme saveznik i kada  porastete toliko, da mognete odvojiti više vremena za „šaputanja“ sa slikarskim velikanima u domovini.

U narednim brojevima nastavićemo da vam predstavljamo znamenite bosansko-hercegovačke muzičke i druge stvaraoce.

Vidimo se u isto vrijeme i na istom mjestu.