Nema sumnje, poštovani čitaoče, da je Tešanj, grad na sjeveru Bosne i Hercegovine, jedan od ekonomski najperspektivnijih gradova i po mnogima – čudo po broju zaposlenih, te po doprinosima državi i društvu! Među top stotinu be-ha kompanija, dvadeset i tri su sa prostora tešanjske općine!
Izvoz se mjeri milionima eura!
Na čelu kolone najboljih su Hifa –Oil, koja ima najveći ukupan godišnji prihod, a druga po redu je kompanija AS d.o.o iz Jelah - Tešnja, koja se bavi proizvodnjom keksa i vafli u našoj zemlji. Slijedi potom Madi doo najveći proizvođač svježeg pilećeg mesa u državi, te Prevent FAD Mann+Hummel BA, Pobjeda… Među dvadeset najboljih federalnih kompanija u 2022. godini, na sedmom mjestu po ostvarenom prihodu nalazi se tešanjska HIFA-PETROL sa 544.245.328 konvertibilnih maraka, a po dobiti tešanjska kompanija MADI je dvadeseta, sa sedamnaest miliona konvertibinih maraka! I druge tešanjske kompanije zabilježele su takođe odlične poslovne rezultate! Kada se govori o investicijama unutar Hifa-Oil Grupacije, protekla poslovna godina predstavljala je vrijeme širenja na strana tržišta. Uz njih, kompanije Euro-Metali i Euro-Roal, svojim lagerskim kapacitetima, “umarširale” su na tržišta Hrvatske i Crne Gore.
Čestitamo i njihovim menadžmentima!
Deset najboljih kompanija u tešanjskoj općini nastavljaju svoj put u nove poslovne pobjede. Uz Hifa-Oil d.o.o i Madi je i AS D.o.o. Jelah Tešanj, zatim Prevent FAD, Mann+Hummel, Farex, Mepromex, Koteks, BME i Pobjeda d.d. Tešanj. Svaka od ovih kompanija zaslužuje i naše poštovanje!
Poslodavci firme Madi kažu:
- Bez ozbiljnih investicija, nema ni razvoja u BiH, jer je poljoprivreda, ipak, najzdraviji stub ove države, kazaće vlasnik kompanije Edin Jabandžić. Kompanija Madi izvozi u Srbiju i Crnu Goru, a puštena je u rad i njena najveća klaonica na Balkanu!
Rame uz rame sa ovom kompanijom je i Euromeat vlasnika Maida Jabandžića. Jednom prilikom vlasnik kompanije Hifa-Oil Hajrudin Ahmetlić je ovako slikovito izgovorio rečenicu koja se pamti!
-Tešnjaci se međusobno pomažu. Možda se u Tešnju i potučemo, ali već u Sarajevu smo jedan uz drugoga, kazao je tešanjski privredni mag.
Rade i izvoze. Bezmalo u stotinu zemalja! I to na sve kontinente. Novinari često pominju dva bitna podatka o Tešnju, koji “kažu” da je to grad pisca Ćazima Ćatića, a drugi je da je u ovom gradu odigrana prva pozorišna predstava u istoriji u ovoj našoj prelijepoj zemlji! A kako se prevodi imenica Tešanj? Neki iznose pretpostavke da ime ovog grada potiče od keltske riječi “Tesen”, što znači “mali dvor” i da se njegovo ime prvi put spominje u petnaestom stoljeću! Prije petsto šezdeset i dvije godine bosanski kralj Stjepan Tomašević uputio je Povelju stricu/amidži Radivoju, kojom ga obavještava da ga daruje "…na Usori gradom Tešanj". Poslije tog kraljevskog poklona, ovaj grad je šezdesetak godina prelazio iz ruku Turske u ruke hrvatsko-ugarske vlasti.
U starim knjigama zapisano je takođe da je Tešanj bio središte turske tvorevine u zemlji Bosni. Ovaj prelijepi grad bio je jedno vrijeme središte nahije, a kasnije i kadiluka, kojeg su, uz Tešanj, činili maglajska i dobojska kapetanija i naselje Novi Šeher.
Zanimljivo je da je na lijevoj strani riječice Usore 1531. godine osnovan Gazi Husrev - begov vakuf. Gazi Ferhad beg postao je sin Iskenderov, te sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je osnovao svoj vakuf, na desnoj obali rijeke Usore. Ferhad-beg postao je tih godina najznačajnija ličnost za rani razvitak grada Tešnja!
Te 1557. godine u ovom živopisnm gradu otvorene su osnovna i srednja škola i han. Grad je imao trideset i dva dućana, brojne mlinove, feudalne posjede i velika finansijska sredstva. Godine 1878. grad Tešanj je zauzela austrijska vojska.
Još tada je počela intenzivna izgradnja tog grada bisera. Na sve strane su nicali novi putevi, podizane su nove zgrade, bolnice, škole i zdravstvene ustanove, među kojima i tri medrese! U to doba gradnju objekata i realizaciju drugih graditeljskih zahvata pratile su banke. Kažu da su u to vrijeme, u toku jedne sezone, Tešnjaci izvozili u Egipat i evropske zemlje oko, zamislite, stotinu hiljada tona sirove i suhe šljive!
Uporedo sa privrednim i izvoznim rezultatima, u ovom gradu se pokreću dva muslimanska književna časopisa. Riječ je o “Beharu” i “Biseru”. Ostalo je zapisano da je novac za njihovo izdavanje i štampanje osigurao Tešnjak Ademaga Mešić. Urednik “Bisera”, koji je izlazio u Mostaru, bio je znameniti tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić.
Odlaskom Austro-ugarske vlasti Tešanj će ući u sastav novoformirane države Srbija-Hrvatska -Slovenija i tada počinje stagnacija u njegovom razvoju. Stoga se stanovništvo počinje tih mjeseci i godina raseljavati. Najčešće su odlazili u okolna mjesta, u Teslić i Doboj.
Zlatno tešanjsko doba nastupilo je nakon agresije na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. U prvom planu su bili automobilski dijelovi i oprema, zatim prehrambeni proizvodi, naftni derivati i tekstilni proizvodi. Izvoz je rastao iz dana u dan. Prednjačila je Njemačka, sa stotinu i šesnaest miliona konvertibilnih maraka, a slijede Italija sa oko 59 miliona, Slovenija sa 30, Austrija sa dvadeset i pet, Hrvatska sa dvadeset i jednim milionom, kao i brojne druge zemlje, kao što su Turska, Slovačka, Srbija, Rusija, Holandija i Češka.
Naravno, države Evropske unije bile su mahom najsigurnija tržišta.
Poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu, oživjela je proizvodnja tešanjske fabrike pumpi i prečistača Pobjeda. Partner joj je bila poznata njemačka kompanija Mercedes. A kad je u pitanju tekstilna industrija, najistočnija trgovina je ona u Tokiju, a najzapadnija u Njojorku, kažu tešanjski namještajci.
Zanimljivo je da je svjetski magazin “Financial Times” uvrstio općinu Tešanj među deset regija jugoistočne Evrope za opravdanost investicija!
Promet tešanjskih kompanija dostigao je milijardu i petsto miliona konvertibilnih maraka! Lokalni statističari kažu da je svaki sedamnaesti šleper iz be-ha entiteta Federacija BiH natovaren upravo u gradu Tešnju!
Sa vrha Gradine grad Tešanj vidi se kao na dlanu! Odatle se lijepo vide i industrijska zona tešanjska, ali i “Eminagića konak”. Vide se lijepo i brojne starinske kuće, koje još odolijevaju zubu vremena. Vide se i Dom kulture, Osnovna škola, Opšta bolnica…Pravoslavna i Katolička crkva i džamija.
Kažu da u Tešnju nema nezaposlenih!
Sve pohvale tešanjskom rukovodstvu.
Evo još nekoliko zanimljivosti iz ovog prelijepog grada.
Više puta sam obilazio tešanjske proizvođače mineralne vode, koji su i u dalekoj Americi, u više navrata, dobivali vrijedna odličja za kvalitet tamošnjih mineralnih voda. Domaći mediji su bili naprosto “užareni” viješću iz Amerike. Kao, uostalom, i naši mediji u Čikagu. Tom tematikom bavio se intenzivno i čikaški časopis “Ujedinjena Bosna”, vlasnika Mujke Erovića. Tom viješću bosansko-hercegovački printani i elektronski mediji danima su punili takođe same vrhve svojih emisija i slavili veliki poslovni uspjeh kompanije iz Tešnja.
Prošlo je od tada dvadesetak godina. U međuvremenu, izgubio sam svaki trag sa vlasnikom te uspješne tešanjske kompanije. Međutim, u medijima se i dalje često spominju novi uspjesi tešanjskih proizvođača mineralnih voda.
Ko se jednom napije…
Takođe, tešanjska čaršija je i u Sedamnaestom i Osamnaestom stoljeću imala razvijene brojne zanate. Pričalo se i pamtilo njih četrdesetak. Izdvajao se obućarski zanat. Ostalo je za sva vremena zapisano da je 1639. godine bilo slovom i brojem pet opančarskih, devet papučarskih i isto toliko čizmadžijskih radnji.
Tešanj je davno dobio i prvu apoteku. Bilo je to 1884. godine. Prvi ljekar bio je izvjesni Jaroslav Wertheimer. Zanimljivo, iste godine sagrađena je zgrada kotara u Tešnju, a trinaest godina kasnije Tešanj dobiva i prvi hotel “Angelus”, koji je istina imao samo četiri ležaja.
Za oca, majku i dva sina!
Ili šćeri!
Nadalje, historijska građevina “Eminagića konak” sagrađena je polovinom Devetnaestog stoljeća, a dvije hiljade i pete godine Dvadeset prvog stoljeća proglašena je nacionalnim spomenikom. Načekalo se, ali se ipak i zbilo!
Tešanj je i prije agresije na Bosnu i Hercegovinu bio okrenut metalnom sektoru i metalopreradi, koja i danas predstavlja okosnicu razvoja i izvoza. Više od četrdeset firmi u ovom sektoru zapošljava oko dvije hiljade ljudi. Sektor metaloprerade ostvaruje promet veći od 125 miliona eura i dobit veću od sedam miliona eura. Uz metalni sektor, značajni su i proizvodnja auto dijelova, nafte i naftnih derivata, prehrambena industrija, te prerada tekstila i kože.
Tešanjski investicioni potencijal prepoznao je i specijalizovani časopis za direktna ulaganja Financial Times, koji je još 2014. godine to područje, koje čine općine Tešanj, Teslić i Žepče svrstao u top deset regija za investiranje u jugoistočnoj Evropi. Općina je dobitnik i prestižnog “Beacon” priznanja za Bosnu i Hercegovinu, gdje je Tešanj u konkurenciji svih općina, pobijedio u kategoriji kreiranja poslovnog ambijenta i privlačenja investicija.
Tešanj ulaže sredstva i u razvoj infrastrukture u tri poslovne zone. Glinište, Ciglana i Bukve. U ove dvije zone djeluje trideset i sedam privrednih subjekata, koji zapošljavaju 1.238 radnika i ostvaruju promet u vrijednosti od bezmalo 87 miliona konvertibilnih maraka.
Rukovodstvo ove općine u sljedeće dvije decenije vidi Tešanj kao važan privredni centar, koji će privući u još većem omjeru, kako domaći, tako i inozemni kapital. Vizija općine je Tešanj - sredina ekološke svijesti, inovativne poduzetnosti i društvene etike.
Pri kraju da vas podsjetimo na tradicionalnu privrednu manifestaciju Međunarodni sajam privrede Tešanj. Sajam svake godine okuplja veliki broj izlagača, privrednih subjekata iz Bosne i Hercegovine, kao i inozemnih privrednih subjekata. Sajam pokazuje da suTešanj i tešanjska privreda pokretač svih pozitivnih privrednih procesa na tom prostoru naše domovine.
Najzad, šaljemo vama, dragi čitaoci, pregršt srdačnih pozdrava, sa tešanjskih riječnih priobalja. Sa obala hitrih rijeka Bosne, Tešanjke i Usore, nadajući se da ćete i sami svratiti uskoro i u tešanjski kraj i uživati u ovom prelijepom, bogatom i radinom bosanskom mjestu. Mjestu koje obiluje neimarima i graditeljima, koji se sve češće naziva jednom od najuspješnijih priča u granicama ove naše, jedne i jedine države, što se Bosna i Hercegovina zove!
Srdačan pozdrav upućuju vam ABC Djeca iz dalekog kraja!
.
