HERCEGOVAČKI GRAD BISER

Na listi najljepših gradovu Bosne i Hercegovine grad Mostar je u samom vrhu, tvrde turistički radnici diljem naše zemlje. 

Pa i šire, u regionu.

 U svijetu je prepoznatljiv po brojnim prirodnim ljepotama, među kojima se ističe Stari most, jedan od najzanimljivijih i najljepših mostova u Evropi i građevinsko remek djelo.

 Most je podigao znameniti osmanlijski graditelj Hajrudin, gradeći ga mukotrpno punih devet godina. 

To čudo hercegovačko izdžikljalo je iznad rijeke specifične smaragdno-zelene boje, što Neretva se zove. Vjerovali ili ne - u svom gornjem toku ova rijeka je pitka! Duga je dvjesto trideset kilometara i najvećim dijelom /208 km/ protiče kroz našu zemlju.

Zanimljivo je da je i dan danas mnogi stanovnici te regije nazivaju “hercegovačkim Nilom”, zbog značaja obiju rijeka za njihove zemlje. 

U Srednjem vijeku na ovoj rijeci se nalazilo veliko brodogradilište, pošto je Neretva plovna sve do Metkovića.  

Podsjećam vas, cijenjenj čitaoci, da ova rijeka izvire ispod planine Jabuke, podno Zelengore  i sa trideset i jednom pritokom čini zaseban i jedinstven ekosistem u ovom dijelu svijeta.

O gradu na Neretvi znameniti pisci napisali su nezaboravne pjesme.  Među mnogima, ponajljepše su one o Mariji i Emini.

“…Hoj Mostaru, hoj Mostaru, širok li si. Lijepa Maro, lijepa Maro, lijepa li si”… I “…Kad tamo u bašči, u hladu jesmina, s’ ibrikom u ruci, sjeđaše Emina…” 

Pjesnički velikan Aleksa Šantić, sarajevski muzički stvaralac Jozo Penava, vrhunski sevdalija Himzo Polovina i brojni drugi muzički stvaraoci opjevali su ovaj veličanstveni grad stihovima, koji će ukrašavati ovaj grad dokle je “svijeta i vijeka”. 

Godine hiljadu devetsto devedeset i treće - četrsto trideset i pet godina nakon što je podignut prvi veliki most na Neretvi - vandali i rušitelji ovog veličanstvenog spomenika kulture obrušili su se s’ okolnih brda na kameni luk dug bezmalo trideset i visok dvadeset metara i porušili ga do temelja!  

Osam godina nakon rušenja počela je obnova Starog mosta, koja je trajala do 2004. godine i koštala petnaest miliona i petsto hiljada američkih dolara. Istodobno sa završetkom radova na obnovi ovog jedinstvenog svjetskog mosta, širom su mu se otvorila vrata Svjetske kulturne baštine UNESCO-a! 

Nastavi je da živi most, koji je sastavio dvije obale i ljude u njima.

Nadamo se – vječno! 

Stari most, kao uostalom, i grad Mostar, prvi put su spomenuti u pismu neznanog Dubrovčanina Vijeću svoga grada, kojem je poručio da se sin Herceg Stjepana Vladislav Hercegović “odmetnuo u hajduke” i da je junak zauzeo Blagaj, dvije kule i most na Neretvi.

Osmanski hodoljub i putopisac Evlija Ćelebija zapisao je u Sedamnaestom vijeku kako je nagrabusio prelazeći istrošeni most, kojeg su održavali lanci u vazduhu i da se za zehru nije strmoglavio u ledenu Neretvu. To je, uz ostale razloge, i bio povod da sultan Sulejman Veličanstveni prihvati žalbe stanovnika ovog grada i naloži neimarima da izgrade novi veleljepni kameni most.

Gore pomenuti graditelj mosta Mimar Hajrudin, koji je bio ponajbolji istanbulski arhitekta i učenik znamenitog mimara Sinana, u prvi mah je zanijemio od straha, jer je Sultan navodno zaprijetio da će osuditi na smrt svakog onog graditelja, u kojeg bi se raspao ogromni luk mosta. Čak se u javnosti pominjalo da je majstor Hajrudin pobjegao sa gradilišta i tvrdi da je gradnju mosta nadzirao lokalni vakif, poznati Mehmed Karađoz beg.  Neznani mostarski zapisničar je ostavio biljeg kako su radovi počeli 24. oktobra 1557. i završeni 1566, te da je u most ugrađeno 456 ogromnih kamenih blokova i da su svi radovi na i oko mosta koštali oko tristo hiljada akči, tadašnjeg turskog novca. 

Nakon što su pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane 1993. godine porušili Stari most, 7. juna 2001. godine počela je njegova obnova, koja je okončana za bezmalo tri godine, 23. jula 2004. godine.

Izgradnju mosta finansirale su bosanskohercegovačka i vlade Republike Turske, Hrvatske, Holandije i Italije, kao i Razvojna banka Vijeća Evrope, a radove su izvršili neimari turske građevinske firme “Er-Bu”.

Mostar je inače dobio naziv po čuvarima mostova – mostarima. Po drugima, ime Mostar je preuzeto od ilirskog imena Martar i tako je grad nazivan i u vrijeme Rimskog carstva. Inače, grad spada u red najljepših u našoj državi!

Mostarska čaršija i okolina izrasli su na tri kotline – na sjeveru je Bijelo polje, u središtu grada je Mostarska koltina, a na jugu je Bišće polje, koje neki zovu i Mostarskim.

Ponad grada se prostiru brda Orlovac, Hum, Fortica, Planinica, Žovnica, Mikuljača, Gala i Brkanovo brdo. Nedaleko od grada smjestile su se planine Velež i veličanstveni Prenj, a ispod tih brda teku, uz Neretvu, i Radobolja, Drežanjka, Jasenica, Buna i Bunica.

Mostar je najtopliji grad u Bosni i Hercegovini i uz Atinu je grad sa najviše sunčanih dana. Snijeg je rijedak gost. Meteorolozi tvrde da je najviša temperature zabilježena 1901. godine i iznosila je navodno 46 stepeni Celzijusovih.

Na širem prostoru ovog grada pronađene su tri ranokršćanske crkve i to u Žitomislićima, Cimu i Sutini. Arheolozi tvrde da je ovo područje bilo naseljeno i u vrijeme Srednjeg stoljeća.

Na tom području pronađeni su brojni stećci, te srednjovjekovni i nadgrobni spomenici.

Grad se iz dana u dan širio uzduž i poprijeko. U šesnaestom i sedamnaestom vijeku, tvrde tadašnji statističari, grad je brojao desetak hiljada stanovnika.

U vrijeme Turskog carstva Mostar se razvijao kao tipično osmansko naselje, sa čaršijom i mahalama oko nje. Čaršija je zauzimala najvažniji dio grada, upravo onaj dio oko Starog mosta.

Pred kraj osmanske vladavine, polovinom Devetnaestog vijeka, građeni su vjerski objekti svih vjerskih zajednica. Sa 1878. godinom obilježen je definitivni odlazak Turaka i prestanak osmanske dominacije i počelo je austrougarsko razdoblje i evropski uticaji. Grad je preoblikovan, kao i uprava unutar njega, a u tih četrdesetak godina grad je povezan sa željezničkom prugom i cestama, sa ostalim centrima naše zemlje.

Tih godina izgrađena su tri mosta u gradu. Riječ je o mostu na Musali, te Lučkom i Carinskon mostu. Dvije godine kasnije grad je dobio struju, kao i moderni vodovod i kanalizaciju, a proradila je i Fabrika duhana. Posvuda su nicale prelijepe građevine, zaslugom austrougarskih vlasti, koje su podsticale takav ubrzan mostarski razvoj.

Do pred rat 1992. Mostar je bio, kako se to kaže, mješavina kultura, naroda, vjera i civilizacija. Po tome je bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj Jugi. Izgrađen je veliki broj tvornica, kao što su firme Soko, Aluminijski kombinat, Hepok, Mostarska vinarija, ranije pomenuta Tvornica duhana i hidroelektrane na Neretvi, potom Unis, Tvornica prediva i pamuka, rudnik mrkog uglja i drugi.

Nažalost, Mostar je bio i poprište ratnih sukoba i teško je nastradao. Razrušeno je sve što se gradilo decenijama i stoljećima. 

U poratnom periodu u okolini Mostara izgrađeni su brojni trgovački centri, kao i stambeno-poslovni i drugi centri, te obnovljeni školski, zdravstveni, kulturni, sportski  drugi važni objekti.

Ne mogu a da vam, cijenjeni čitaoci, ne prenesem šta je o Mostaru i njegovim turističkim vrijednostima kazao jedan od turističkih prvaka ovog grada Mili Bijavica. On kaže:

- Rođen sam dvadeset metara od židovske sinagoge, sto metara od džamije, stotinu pedeset od pravoslavne i tristo od franjevačke katoličke crkve. I onda me pitaju što sam? Kažem im da sam Mostarac i građanin Europe, govori Mili Bijavica, vlasnik najveće turističke agencije u cijeloj Hercegovini i dodaje kako je cijeli život proveo u svome gradu i nikada nije pristajao da ga nazivaju podijeljenim.

- Moja nacija je turizam, a pobijedit će ekonomija, poručuje Bijavica koji se turizmom bavi više od tri decenije…Ljudi uviđaju da se od turizma može lijepo zaraditi, a kada čovjek ima više novca u džepu, onda se manje zamara duhovima prošlosti. Većinu turista, koji svakodnevno prelaze preko Staroga mosta i fotografiraju se u kamenom središtu uz Neretvu, ne zanima činjenica da su devedesetih godina prošloga stoljeća, nakon ratnih razaranja, na tom mjestu ostale ruševine, veli ovaj turistički mag.

Posljednjih godina ovaj grad biser posjećuje više od milion turista!

 I svake godine bilježi se novi rast!  

Govorili smo evo dugo i naširoko o Starom mostu. Naravno, Mostar nije samo taj famozni most, o kojem cijeli svijet zna ponešto. Bitno je da je on u centru pažnje svjetske turističke javnosti.

Ali se zbori o njemu posvuda, što je najvažnje!

Eh sad, vi se, dragi naši čitaoci, okupljeni oko aplikacije ABC Djeca, spremate da posjetite ovaj čarobni grad i pitate i mene koje bih vam objekte predložio da neizostavno posjetite, a šta definitivno ne smijete ni u kom slučaju zaobići.

Mnogi turistički radnici ovog grada pominju sedamnaest “debelih” razloga.

Krenimo redom i u najkraćim crtama zapamtimo razloge!

Na čelu kolone je, naravno, Stari most, u centru grada. Jedinstven most u svijetu, jer on ima oblik kruga koji predstavlja život.

Ovdašnji mostarski turistički poslenici kažu da većina stranaca, pri pomisli na državu Bosnu i Hercegovinu, pomisli zapravo na Stari most!

Tu je potom i Muzej “Stari most” i na obje strane rijeke veleljepne kamene kule, koje ističu ljepotu ove znamenite ćuprije. 

Pa imamo na zapadnoj strani Halebiju, koja je nekada korištena kao osmatračnica, a na istočnoj strani kulu Tara, polukružnog izgleda, u kojoj je i smješten Muzej “Stari most”, a tu su i podzemne iskopine.

Iza Tare je kula “Herceguša”, a stotinjak metara dalje, u blizini mosta, nalazi se i takozvana Kriva ćuprija, koja spaja obale rječice Radobolje.

Sljedeći turistički doživljaj je susret sa Tabhanom, lokacijom nekad najjačeg zanata u ovom gradu! Riječ je o tabačkom kožarskom esnafu.

Vraćamo se u blizinu Starog, kako bismo Ti, cijenjeni čitaoče, pokazali Tabhanu, utvrđenje sa debelim zidovima i bazenom u centru Tabhane. To je radionica za štavljenje kože iz Sedamnaestog stoljeća!

Uz sve do sada rečeno, kao ukras dočekaće vas brojni kafei i restorani, odakle se pruža prelijep pogled na Starog! 

U nastavku, “iskočiće” pred vas Hadži Kurtova džamija, izgrađena u šesnaestom vijeku, koja ima dva kamena svoda, a u isto doba sagrađeno je jedinstveno zdanje Hamama, jedinog očuvanog turskog kupatila u gradu na Neretvi.

Kažu da je mostarski Kujundžiluk najinteresantnije mjesto u gradu Mostaru! Riječ je praktično o središtu regije i mjestu, koje je bilo centar svega što će se kasnije razviti u ovom modernom hercegovačkom gradu. Pričaju nam turistički uposlenici da se u ovom dijelu grada uz rijeku Neretvu nalazilo oko petsto sličnih zanatskih radionica! Tu vas očekuju kolekcionari suvenira, kazandžijski biseri i antikvarnica, kao i zveket bakarnih rukotvorina.

Pažnju turista privlači i Koski Mehmed pašina džamija, koja se nalazi svega stotinjak metara dalje od Starog mosta, odakle “puca” najljepši pogled na legendarni most.

U istom pravcu očekuje vas i Karađoz begova džamija, sagrađena 1557. godine rukama Sinana, slavnog turskog graditelja.

Ukoliko zaboravite ponijeti sat, evo prilike da na mostarskoj Sahat kuli vidite koliko je zapravo sati! Zanimljivo je da se zvuk zvona sa ove sahat-kule čuo i sa udajenosti od tri sata hoda!

Hodeći mostarskom čaršijom ubrzo će pred vama zasjati Saborna crkva, sagrađena 1873. Nakon rata u našoj domovini obnovljena je 2010-te, a potom ćete vidjeti i najstariju očuvanu tursku kuću u Mostaru, koja se zove Kajtazova kuća, po mostarskom kadiji, koja je bila pravosudni centar u Osmanlijskom vaktu i zemanu. I danas ova “starica” među mostarskim kućama ne želi pokleknuti pred vjetrovima i vremenom, mada je na ovom svijetu duže od petsto godina!

Nakon što popijete kahvu ili sok i odmorite, put vas vodi Katoličkoj crkvi i Zvoniku mira, izuzetnim mostarskim vidikovcem! Visok je stotinu sedam metara! 

Zanimljivo je da je ovaj važan katolički objekat izgrađen 1866. godine, uz svesrdnu pomoć turskih zvaničnika i da je porušen za vrijeme posljednjeg rata, te da je obnovljen dvije hiljadite godine.

Stigosmo evo i do zgrade Gimnazije, koja nosi ime slavnog pjesnika Alekse Šantića, koji je napisao vječnu pjesmu o Emini. Gimnazija se nalazi na Španskom trgu, nedaleko od Zvonika mira i riječ je praktično o drugoj školi ovog tipa u državi Bosni i Hercegovini!

Vrijeme je da posjetite i novu mostarsku atrakciju, koja se nalazi na brdu Fortici. Riječ je o Sky-walku, prvom staklenom vidikovcu u našoj zemlji! Dužina staklene staze iznosi trideset pet, a visina petnaest metara. 

Odavde do vječnosti pamtićete nevjerovatan pogled, koji ste ponijeli iz Mostara!

Pri kraju smo ove prelijepe šetnje po gradu biseru. Vjerujemo da ste svi vi nebrojeno puta i u dalekim zemljama mogli da gledate dvadesetsedmojulske međunarodne skokove sa Starog mosta u Neretvu! Skokovi su, kao događaj, startali 1968. godine prošlog stoljeća, pod naslovom “Mostarska lasta”. Riječ je o izuzetnom događaju, koji mnogi od nas gledaju sa dosta strepnje i iščekivanja. Na sreću, hrabri i smioni momci čine sve da se izbjegne tragedija.

Vrijeme je sada i za Mostarski polumaraton, koji žitelji ovog grada nazivaju i svojevrsnom “Razglednicom Mostara”! Suština trke je trčanje preko šest mostova i to ne jednom, nego osam puta. Pa, ko voli - nek’ izvoli! Učesnici, ali i svi vi, možete trčati duž Neretve i uživati u njenoj zelenoj boji i slapovima!

Šta vas očekuje sada, nakon toliko šetnji i nezaboravnih objekata, divljenja mostarskim ljepotama i čudima? 

Ručak, naravno ili večera, u zavisnosti kada se bude okončalo to vaše lepršavo obilaženje sedamnaest mostarskih velikih i malih čuda!

Mostarci domaćini će vam ponuditi svoju lokalnu hranu poznatu i na Istoku, kao i na Zapadu! Ima stvarno svega i za svakoga. 

Birajte i uživajte! U svakom slučaju, “zaradili” ste to ili bolje rečeno – zaslužili ste lijep zalogaj, hodeći ovim gradom!

Bezmalo svuda u gradu očekuju vas restorani. Da ni jedan ne izdvajamo. U vašim tanjirima ili sahanima, kako ih ovdje zovu, iščekuju vas brojna domaća jela, među kojima i hadžijski ćevap, bosanski kolačić, japrak, sogan dolma, klepe, đuveč, bosanski lonac, pita ispod sača, pastrmka iz neretvljanskih ribnjaka  i brojna druga domaća jela. 

Čekaju vas i slatka domaća jela - baklave, hurmašice, tufahije, kuhana jabuka, punjena orasima i pavlakom, prelivene slatkim prelivima, palačinci i još mnoga domaća slatka jela.

I, konačno, za kraj čeka vas bosanska kafa/kahva/kava, sa pogledom na Mostar i Stari most!

Dobro došli u prelijepi Mostar!

Velid Džindo